S 18,9 milijardi kuna tekućih izdataka u siječnju i veljači, proračunska je potrošnja od lanjske bila tri posto ili gotovo 600 milijuna kuna manja. Ukupni rashodi su smanjeni za nešto više od 750 milijuna jer su ulaganja u dugotrajnu imovinu, ponajprije građevinske objekte, više nego prepolovljena.
Zbog strukture rashoda tempo njihova smanjenja u ostatku će se godine teško održati, ali su barem bolji izgledi da neće probiti lanjske gabarite. To zasad sugeriraju i izdaci za mirovine, zdravstvo i socijalnu skrb te druge socijalne naknade, koje čine oko 54 posto rashoda, piše Poslovni dnevnik.
U siječnju i veljači za te je naknade građanima i kućanstvima potrošeno 10,23 milijarde kuna ili 60-ak milijuna manje nego lani. Proračunom su planirane na 64,5 milijardi, odnosno 716 milijuna niže od lanjskog plana i zasad se to čini ostvarivim.
Za mirovine je do kraja veljače otišlo 5,8 milijardi kuna. To je gotovo simboličnih osam milijuna manje nego lani, no broj korisnika mirovina u međuvremenu je porastao za 25, 30 tisuća, na 1,2 milijuna. Na masu isplata očito je utjecalo smanjenje povlaštenih mirovina. Ipak, zbog očekivanog porasta broja umirovljenika proračunom je ove godine za mirovine isplanirano 163 milijuna više.
Glavnina ušteda u sferi socijalnih prava trebala bi se dogoditi u zdravstvu. Na pozicijama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje planirano je smanjenje za 480 milijuna (na 20,2 milijarde kuna), a u prva dva mjeseca naknade HZZO-a u iznosu tri milijarde kuna bile su 57 milijuna manje nego lani. Izdaci za rodiljske naknade, dječje doplatke i skrb za branitelje zasad su također nešto manji od lanjskih.
Nezaposlenih više, a naknade gotovo iste
A unatoč rastu broja nezaposlenih naknade za njih porasle su neznatno, na 285,7 milijuna kuna, jer su istodobno u prosjeku smanjena prava per capita. Za bruto plaće državnih i javnih službenika (bez onih u zdravstvu koji su u rashodima HZZO-a) u dva je mjeseca potrošeno tri milijarde kuna ili oko 0,7 posto više. Materijalni rashodi su s 1,24 milijarde kuna oko 120 milijuna manji nego prošle godine i prema mnogima su već na rubu funkcionalnosti sustava. Zbog popisa stanovništva, parlamentarnih izbora i referenduma o pristupanju Europskoj uniji na toj je stavci planirano povećanje.
Za subvencije se nakon lanjskih 6,58 milijardi kuna predviđa 6,27 milijardi, prije svega na štetu željezničkog i zračnog prometa. U siječnju i veljači ove godine one su poljoprivredi smanjene za 67, a HŽ-u za 30-ak milijuna kuna.
Vezani članci:
arti-201103230396006 arti-201101200067006 arti-201101310069006
