Bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić u Novom danu N1 Televizije komentirao je odlazak mandatara Tihomira Oreškovića u Kitzbuehel, a na kojem su bili ljudi koji drže 80 posto hrvatskog duga.
"Teško da bilo tko može kazati tko su ti vlasnici inozemnog duga. Imamo 170 milijardi kuna unutrašnjeg duga i 116-120 milijardi kuna inozemnog duga. Od ta dva podatka možemo reći da ih nije moglo biti 80 posto. 116 milijardi ino-duga se dijeli na državne obveznice koje su četvrtine hrvatskog duga i koje su na tržištu. Jako je teško odrediti koliki postotak vlasnika ino obveznica je bio u Kitzbuhelu. To je događaj jedne banke. Slične događaje imaju i druge banke. To je zatvoreni događaj i uvijek je neka tema, ova je uglavnom bila za tržišta u Rusiji i Turskoj. Hrvatska se sasvim slučajno našla na dnevnom redu i čudi me što je mandatar otputovao bilo gdje u trenutku kada mora sastaviti vladu i program", komentirao je Fižulić.
Most i Orešković ne misle isto
Dodaje da se poruke iz Kitzbuhela mogu iščitavati na tezi da unutar vladajuće koalicije postoje različita razmišljanja kako smanjiti deficit i uravnotežiti proračun.
"Gospodin Lovrinović i Orešković ne zagovaraju iste stavove. Njegova pozicija u vladi je ključna. Financijski sektor ga ne želi, ali on je jedan od ključnih ljudi Mosta", dodaje.
Fižulić sumnja da će Vlada dirati konverziju švicarskog franka:"Imate u kinima sjajan film The Big Short. Tako posluje bankarska industrija. Bankarski sektor ima svoj interes, naravno da to nije interes Hrvatske. Banke će uvijek sve učiniti da zaštite svoje interese i da se izmijeni zakon o konverziji. Štediše imaju druge interese. Da li će vlada ići u promjenu zakona sumnjam, jer Most i dobar dio HDZ-a se tome oštro protivi.
Uvjete zaduženja odredit će tržište
Nakon sastanka u Austriji, bivši ministar ocjenjuje da se ništa nije promijenilo.
"Imate konstantan pad prinosa na državne obveznice. Nikakve trenutne mjere koje bi prepolovile državni deficit ne bi na to utjecale. Ne znamo hoće li se vlada nastaviti zaduživati u inozemstvu. Opet će cijena duga biti potvrđena na tržištu. Nije to dogovorna ekonomija. Različiti investitori kupuju različite obveznice. To sve skupa nema nikakve veze s ikakvim dogovorima i uvjeravanjima. To ne znači da ćete dobiti bolji rejting. Hrvatska politika isto ovisi o svjetskim kretanjima. Mi ne znamo hoće li svijet opet u ovoj godini zaroniti u recesiju", objašnjava Fižulić.
Stabilizacija proračuna ili nova tehnička vlada
Ističe da je vrlo važno tko će biti potpredsjednik za financije i gospodarstvo.
"Ako RH uspije stabilizirati proračun do 2017. onda trenutna vlada ima neke šanse da svoj posao nastavi. Ako to ne uspije, onda nam slijedi nešto što se dogodilo u Italiji s Montijevom vladom ili Grčkoj s Papademosovom vladom gdje će nam Bruxelles doslovce morati instalirati tehničku vladu koja će imati podršku svih stranaka u parlamentu i koja će imati jedan jedini zadatak, a to je da stabilizira proračun. Pozicija nekih ljudi iz Mosta nisu iste. Široke koalicije nikada ne produciraju reforme i efikasnost jer su toliko različiti i zato treba autoritaran premijer, a pitanje je koliko premijer koji je jučer došao u RH može nametnuti svoje viđenje promjena", zaključio je Fižulić u razgovoru za N1 Televiziju.
Karamarko pobjesnio na Oreškovićevu ideju o 5 reformi: Tko će to sve popamtiti?
Reforme pred elitom: Orešković i Vujčić na susretu s 80 bankara i investitora
