Podsjetimo, aktivnu monetarnu politiku HNB-a posljednjih dana sve žešće zazivaju čelnik HGK Nadan Vidošević i 'kukuriku koalicija', u čije ime je šef HNS-a Radimir Čačić prije dva dana predstavio 21 tezu u programu za gospodarski oporavak zemlje.
"Viđam ovih dana programe koji nude aktivnu monetarnu politiku. Ima tih ideja da se tiskanjem novca može pokrenuti gospodarstvo. Ako smijene Rohatinskog moguća je inflacija 10, 20, pa ako hoćete i 100 posto", odgovorio je Škegro na pitanje koliku inflaciju možemo očekivati u idućim godinama, na okruglom stolu Gdje smo i kuda idemo.
Hrvatsko se gospodarstvo najsporije oporavlja u cijeloj Europi, a da perspektive nisu dobre, najbolje pokazuje podatak o industrijskoj proizvodnji u ovoj godini, upozorio je ekonomist Ljubo Jurčić.
"Hrvatska je jedina zemlja u Europi koja u prva dva mjeseca 2011. godine ima pad proizvodnje, i to za pet posto. Hrvatski osnovni problem je što gubimo proizvode", upozorio je Jurčić.
Jurčić: Nezaposlenost će još rasti
Velika nezaposlenost, a 330.130 ljudi bez posla bilo je na HZZ-u krajem ožujka, najveći je hrvatski problem. Stručnjaci su podijeljeni oko toga kada bi napokon moglo doći do povećanja zaposlenosti. Jedni očekuju oporavak na tržištu rada u drugoj polovici ove, a drugi tek u idućoj godini.
"U 2012. ući ćemo s 350.000 nezaposlenih, a pozitivna prognoza je 340.000", kazao je Ljubo Jurčić, koji dakle očekuje daljnji rast nezaposlenosti za 10.000 do 20.000 do kraja ove godine.
Borislav Škegro drukčijeg je mišljenja.
"Povećanje zaposlenosti počinje od šest mjeseci do godinu dana nakon početka oporavka, a po sadašnjim pokazateljima iz realnog sektora očekujem da ćemo smanjenje nezaposlenosti imati u drugoj polovici ove godine", kazao je Škegro.
Ulazak u EU bit će neugodno otrežnjenje
Ulazak u Europsku uniju u prve tri godine neće donijeti veće pomake gospodarstvu, složni su hrvatski ekonomski stručnjaci. Uspjeh mogu očekivati samo one kompanije koje su se na vrijeme restrukturirale i povećale konkurentnost, dok ostalima, koji nespremni ulaze na novo tržište, prijeti propast, upozorio je Marko Škreb, glavni ekonomist PBZ-a.
"Dan nakon ulaska u EU bit će neugodno otrežnjenje za sve one koji su djetinje mislili da ne moraju više ništa raditi, nego će nam početi teći med i mlijeko", kazao je Škegro. Kratkoročno će najveći negativni udar nakon ulaska u EU, složni su ekonomisti, osjetiti brodogradnja i poljoprivreda, gdje će se rezati dosadašnje državne subvencije.
"Ako nastavimo s ovakvom ekonomskom politikom, nas će EU stabilizirati na nižoj razini standarda – nižim mirovinama i plaćama. Jedino rješenje je aktivni pristup koji povećava proizvodnju", zaključio je Ljubo Jurčić.
Ministrica Martina Dalić i guverner Željko Rohatinski sudjelovat će na Proljetnoj skupštini Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, koja se od 15. do 17. travnja održava u Washingtonu.
Dalić će održati niz sastanaka u Svjetskoj banci, gdje će se susresti, između ostalih, i s Philippe Le Houerouom, potpredsjednikom Svjetske banke za Europu i srednju Aziju, Peterom Harroldom, direktorom za Hrvatsku, te Rudolfom Jan Treffersom, izvršnim direktorom.
Kako su priopćili iz Ministarstva financija, teme sastanka uključivat će stanje na postojećim projektima te daljnje aktivnosti na pripremi i odobravanju novih projekata, posebno financijsku podršku koju banka pruža Programu gospodarskog oporavka.
Ministrica Dalić i guverner Željko Rohatinski održat će sastanke s predstavnicima MMF-a, i to A. Borgesom, direktorom MMF-ovog Odjela za Europu, Age F. P. Bakkerom, izvršnim direktorom u MMF-u i voditeljicom misije MMF-a za Hrvatsku Z. Murgasovom. Razgovarat će se o makroekonomskoj situaciji u Hrvatskoj, te mjerama koje se provode u okviru Vladinog Programa gospodarskog oporavaka.
Dalić i Rohatinski održat će i nekoliko bilateralnih sastanaka.
Vezani članci:
arti-201104050525006 arti-201102070779006 arti-201103170119006
