Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>Prije gotovo dvije godine Vlada je kao snažno oružje u borbi protiv krize predstavila ideju o osnivanju fondova gospodarske suradnje, koji su kroz zajedničko ulaganje države i privatnih investitora trebali pomoći oporavku posrnulih poduzeća. U prvom valu ti su fondovi trebali provesti dokapitalizaciju tvrtki od kojih su već svi digli ruke, pa je tako nakon javnog poziva Ministarstva gospodarstva u veljači 2010. godine Hrvatska dobila pet takvih fondova: Honestas private equity partneri, Alternative private equity, Quaestus private equity II., Nexus private equity partneri i Prosperus invest. Fondovi su najavili da će u pet godina u gospodarstvo uložiti više od milijardu kuna, država se obvezala na to dodati još milijardu kuna pa se u tvrtke u poteškoćama trebalo sliti dvije milijarde kuna. </para>
<para>Međutim, do danas nije poznat nijedan slučaj poduzeća koje je na taj način dobilo pomoć, a u Ministarstvu gospodarstva koje je koordiniralo cijeli posao nisu spremni dati gotovo nijedan podatak o fondovima u koje se ulaže milijardu kuna državnog novca. </para>
<heading2>Šuker se protivio</heading2>
<para>
U Ministarstvu gospodarstva nisu željeli reći koliko je već novca u prvoj godini prebačeno fondovima, niti <ulink url="http://danas.net.hr/novac/page/2011/04/09/0166006.html">kolike su naknade isplaćene društvima koja upravljaju tim fondovima</ulink>. Prema pravilniku koji regulira status države u tim fondovima, društva za upravljanje imaju pravo na naknadu od dva posto ukupne imovine fonda. To znači da bi ukupna godišnja naknada svih fondova mogla iznositi i do 40 milijuna kuna, pa bi u pet godina društva za upravljanje mogla zaraditi i do 200 milijuna kuna, što je primjerice petina državnog ulaganja u fondove gospodarske suradnje. Uz to društva za upravljenja fondovima naknadu naplaćuju unaprijed u dvije polugodišnje rate.</para>
<para>Prema neslužbenim informacija čiju je potvrdu <emphasis>
 <ulink url="http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Skegro-i-drustvo-sebi-isplatili-sedam-milijuna-tvrtkama-u-krizi-0-kuna">Novi list</ulink>
 </emphasis> dobio od izvora iz Vlade, dosad su fondovi tim društvima koja njima upravljaju isplatili ukupno sedam milijuna kuna, a ti isti izvori ističu da im je država u prvoj godini na upravljanje dala petinu od najavljenih milijardu kuna, odnosno 200 milijuna kuna. </para>
<para>Tako je među "upraviteljima" koji su upisali naknadu i društvo Quaestus Private Equity u kojem je jedan od partnera i Borislav Škegro, savjetnik premijerke Jadranke Kosor. U sklopu iste grupacije Quaestus, posluje i <ulink url="http://danas.net.hr/hrvatska/page/2011/09/29/1453006.html">Quaestus Invest kojem je nedavno Hanfa zabranila rad na godinu </ulink>dana jer nije, prema njezinom mišljenju, poštovao pravila igre na tržištu.</para>
<para>Škegro je, tvrdili su 2009. godine brojni ministri, bio i najjači zagovornik osnivanja spomenutih fondova, dok je najveći otpor stizao od tadašnjeg ministra financija Ivana Šukera.</para>
<heading2>Ministarstvo taji podatke</heading2>
<para>
Ministarstvo gospodarstva ne želi dati podatke o fondovima u koje država ulaže milijardu kuna, a prema neslužbenim informacijama, osim države najviše su novca uložili obvezni mirovinski fondovi u kojima je štednja građana za buduće mirovine, oni se javljaju kao ulagači u svih pet fondova. Tako su primjerice Škegrinom Quaestusu, tvrde izvori iz financijskog sektora, novac povjerila sva četiri mirovinska fonda, A-Z, PBZ– Croatia osiguranje, Erste plavi i RBA mirovinski fond i to u iznosima od 25 do 50 milijuna kuna. </para>
<para>Neimenovani izvori tvrde da je novac u taj fond uložila i državna tvrtka Croatia osiguranje, te da se to osiguravateljsko društvo kao investitor javlja u još barem jednom fondu. </para>
<heading4>Vezani članci:</heading4>
<para>arti-201104120533006
arti-201109270330006
arti-201109291453006
arti-201104090166006</para>

Škegro i ekipa sebi isplatili 7 mil. kn, tvrtkama - 0 kuna 
Prije gotovo dvije godine Vlada je kao snažno oružje u borbi protiv krize predstavila ideju o osnivanju fondova gospodarske suradnje, koji su kroz zajedničko ulaganje države i privatnih investitora trebali pomoći oporavku posrnulih poduzeća. U prvom valu ti su fondovi trebali provesti dokapitalizaciju tvrtki od kojih su već svi digli ruke, pa je tako nakon javnog poziva Ministarstva gospodarstva u veljači 2010. godine Hrvatska dobila pet takvih fondova: Honestas private equity partneri, Alternative private equity, Quaestus private equity II., Nexus private equity partneri  i Prosperus invest.  Fondovi su najavili da će u pet godina u gospodarstvo uložiti više od milijardu kuna, država se obvezala na to dodati još milijardu kuna pa se u tvrtke u poteškoćama trebalo sliti dvije milijarde kuna. 
Međutim, do danas nije poznat nijedan slučaj poduzeća koje je na taj način dobilo pomoć, a u Ministarstvu gospodarstva koje je koordiniralo cijeli posao nisu spremni dati gotovo nijedan podatak o fondovima u koje se ulaže milijardu kuna državnog novca. 
Šuker se protivio

U Ministarstvu gospodarstva nisu željeli reći koliko je već novca u prvoj godini prebačeno fondovima, niti kolike su naknade isplaćene društvima koja upravljaju tim fondovima. Prema pravilniku koji regulira status države u tim fondovima, društva za upravljanje imaju pravo na naknadu od dva posto ukupne imovine fonda. To znači da bi ukupna godišnja naknada svih fondova mogla iznositi i do 40 milijuna kuna, pa bi u pet godina društva za upravljanje mogla zaraditi i do 200 milijuna kuna, što je primjerice petina državnog ulaganja u fondove gospodarske suradnje. Uz to društva za upravljenja fondovima naknadu naplaćuju unaprijed u dvije polugodišnje rate.
Prema neslužbenim informacija čiju je potvrdu 
      Novi list
    dobio od izvora iz Vlade, dosad su fondovi tim društvima koja njima upravljaju isplatili ukupno sedam milijuna kuna, a ti isti izvori ističu da im je država u prvoj godini na upravljanje dala petinu od najavljenih milijardu kuna, odnosno 200 milijuna kuna. 
Tako je među "upraviteljima" koji su upisali naknadu i  društvo Quaestus Private Equity u kojem je jedan od partnera i Borislav Škegro, savjetnik premijerke Jadranke Kosor. U sklopu iste grupacije  Quaestus, posluje i Quaestus Invest kojem je nedavno Hanfa zabranila rad na godinu dana jer nije, prema njezinom mišljenju, poštovao pravila  igre na tržištu.
Škegro je, tvrdili su 2009. godine brojni ministri, bio i najjači zagovornik osnivanja spomenutih fondova, dok je najveći otpor stizao od tadašnjeg ministra financija Ivana Šukera.
Ministarstvo taji podatke

Ministarstvo gospodarstva ne želi dati podatke o fondovima u koje država ulaže milijardu kuna, a prema neslužbenim informacijama, osim države najviše su novca uložili obvezni mirovinski fondovi u kojima je štednja građana za buduće mirovine, oni se javljaju kao ulagači u svih pet fondova. Tako su primjerice Škegrinom Quaestusu, tvrde izvori iz financijskog sektora, novac povjerila sva četiri mirovinska fonda, A-Z, PBZ– Croatia osiguranje, Erste plavi i RBA mirovinski fond i to u iznosima od  25 do 50 milijuna kuna. 
Neimenovani izvori tvrde da je novac u taj fond uložila i državna tvrtka Croatia osiguranje, te da se to osiguravateljsko društvo kao investitor javlja u još barem jednom fondu. 
Vezani članci:
arti-201104120533006
arti-201109270330006
arti-201109291453006
arti-201104090166006 

Škegro i ekipa sebi isplatili 7 mil. kn, tvrtkama - 0 kuna

<para>Podsjetimo, aktivnu monetarnu politiku HNB-a posljednjih dana sve žešće zazivaju čelnik HGK Nadan Vidošević i 'kukuriku koalicija', u čije ime je šef HNS-a Radimir Čačić prije dva dana predstavio 21 tezu u programu za gospodarski oporavak zemlje.</para>
<para>"Viđam ovih dana programe koji nude aktivnu monetarnu politiku. Ima tih ideja da se tiskanjem novca može pokrenuti gospodarstvo. Ako smijene Rohatinskog moguća je inflacija 10, 20, pa ako hoćete i 100 posto", odgovorio je Škegro na pitanje koliku inflaciju možemo očekivati u idućim godinama, na okruglom stolu <emphasis>Gdje smo i kuda idemo</emphasis>.</para>
<para>Hrvatsko se gospodarstvo najsporije oporavlja u cijeloj Europi, a da perspektive nisu dobre, najbolje pokazuje podatak o industrijskoj proizvodnji u ovoj godini, upozorio je ekonomist Ljubo Jurčić.</para>
<para>"Hrvatska je jedina zemlja u Europi koja u prva dva mjeseca 2011. godine ima pad proizvodnje, i to za pet posto. Hrvatski osnovni problem je što gubimo proizvode", upozorio je Jurčić.</para>
<heading2>Jurčić: Nezaposlenost će još rasti</heading2>
<para>
Velika nezaposlenost, a 330.130 ljudi bez posla bilo je na HZZ-u krajem ožujka, najveći je hrvatski problem. Stručnjaci su podijeljeni oko toga kada bi napokon moglo doći do povećanja zaposlenosti. Jedni očekuju oporavak na tržištu rada u drugoj polovici ove, a drugi tek u idućoj godini.</para>
<para>"U 2012. ući ćemo s 350.000 nezaposlenih, a pozitivna prognoza je 340.000", kazao je Ljubo Jurčić, koji dakle očekuje daljnji rast nezaposlenosti za 10.000 do 20.000 do kraja ove godine. </para>
<para>Borislav Škegro drukčijeg je mišljenja.</para>
<para>"Povećanje zaposlenosti počinje od šest mjeseci do godinu dana nakon početka oporavka, a po sadašnjim pokazateljima iz realnog sektora očekujem da ćemo smanjenje nezaposlenosti imati u drugoj polovici ove godine", kazao je Škegro.</para>
<heading2>Ulazak u EU bit će neugodno otrežnjenje </heading2>
<para>
Ulazak u Europsku uniju u prve tri godine neće donijeti veće pomake gospodarstvu, složni su hrvatski ekonomski stručnjaci. Uspjeh mogu očekivati samo one kompanije koje su se na vrijeme restrukturirale i povećale konkurentnost, dok ostalima, koji nespremni ulaze na novo tržište, prijeti propast, upozorio je Marko Škreb, glavni ekonomist PBZ-a.</para>
<para>"Dan nakon ulaska u EU bit će neugodno otrežnjenje za sve one koji su djetinje mislili da ne moraju više ništa raditi, nego će nam početi teći med i mlijeko", kazao je Škegro. Kratkoročno će najveći negativni udar nakon ulaska u EU, složni su ekonomisti, osjetiti brodogradnja i poljoprivreda, gdje će se rezati dosadašnje državne subvencije.</para>
<para>"Ako nastavimo s ovakvom ekonomskom politikom, nas će EU stabilizirati na nižoj razini standarda – nižim mirovinama i plaćama. Jedino rješenje je aktivni pristup koji povećava proizvodnju", zaključio je Ljubo Jurčić.</para>
<para>Ministrica Martina Dalić i guverner Željko Rohatinski sudjelovat će na Proljetnoj skupštini Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, koja se od 15. do 17. travnja održava u Washingtonu.</para>
<para>Dalić će održati niz sastanaka u Svjetskoj banci, gdje će se susresti, između ostalih, i s Philippe Le Houerouom, potpredsjednikom Svjetske banke za Europu i srednju Aziju, Peterom Harroldom, direktorom za Hrvatsku, te Rudolfom Jan Treffersom, izvršnim direktorom. </para>
<para>Kako su priopćili iz Ministarstva financija, teme sastanka uključivat će stanje na postojećim projektima te daljnje aktivnosti na pripremi i odobravanju novih projekata, posebno financijsku podršku koju banka pruža Programu gospodarskog oporavka.</para>
<para>Ministrica Dalić i guverner Željko Rohatinski održat će sastanke s predstavnicima MMF-a, i to A. Borgesom, direktorom MMF-ovog Odjela za Europu, Age F. P. Bakkerom, izvršnim direktorom u MMF-u i voditeljicom misije MMF-a za Hrvatsku Z. <emphasis>Murgasovom</emphasis>. Razgovarat će se o makroekonomskoj situaciji u Hrvatskoj, te mjerama koje se provode u okviru Vladinog Programa gospodarskog oporavaka. </para>
<para>Dalić i Rohatinski održat će i nekoliko bilateralnih sastanaka.</para>
<heading4>Vezani članci:</heading4>
<para>arti-201104050525006
arti-201102070779006
arti-201103170119006</para>

Ako smijene Rohatinskog inflacija može skočiti 100% 
Podsjetimo, aktivnu monetarnu politiku HNB-a posljednjih dana sve žešće zazivaju čelnik HGK Nadan Vidošević i 'kukuriku koalicija', u čije ime je šef HNS-a Radimir Čačić prije dva dana predstavio 21 tezu u programu za gospodarski oporavak zemlje.
"Viđam ovih dana programe koji nude aktivnu monetarnu politiku. Ima tih ideja da se tiskanjem novca može pokrenuti gospodarstvo. Ako smijene Rohatinskog moguća je inflacija 10, 20, pa ako hoćete i 100 posto", odgovorio je Škegro na pitanje koliku inflaciju možemo očekivati u idućim godinama, na okruglom stolu Gdje smo i kuda idemo.
Hrvatsko se gospodarstvo najsporije oporavlja u cijeloj Europi, a da perspektive nisu dobre, najbolje pokazuje podatak o industrijskoj proizvodnji u ovoj godini, upozorio je ekonomist Ljubo Jurčić.
"Hrvatska je jedina zemlja u Europi koja u prva dva mjeseca 2011. godine ima pad proizvodnje, i to za pet posto. Hrvatski osnovni problem je što gubimo proizvode", upozorio je Jurčić.
Jurčić: Nezaposlenost će još rasti

Velika nezaposlenost, a 330.130 ljudi bez posla bilo je na HZZ-u krajem ožujka, najveći je hrvatski problem. Stručnjaci su podijeljeni oko toga kada bi napokon moglo doći do povećanja zaposlenosti. Jedni očekuju oporavak na tržištu rada u drugoj polovici ove, a drugi tek u idućoj godini.
"U 2012. ući ćemo s 350.000 nezaposlenih, a pozitivna prognoza je 340.000", kazao je Ljubo Jurčić, koji dakle očekuje daljnji rast nezaposlenosti za 10.000 do 20.000 do kraja ove godine. 
Borislav Škegro drukčijeg je mišljenja.
"Povećanje zaposlenosti počinje od šest mjeseci do godinu dana nakon početka oporavka, a po sadašnjim pokazateljima iz realnog sektora očekujem da ćemo smanjenje nezaposlenosti imati u drugoj polovici ove godine", kazao je Škegro.
Ulazak u EU bit će neugodno otrežnjenje 

Ulazak u Europsku uniju u prve tri godine neće donijeti veće pomake gospodarstvu, složni su hrvatski ekonomski stručnjaci. Uspjeh mogu očekivati samo one kompanije koje su se na vrijeme restrukturirale i povećale konkurentnost, dok ostalima, koji nespremni ulaze na novo tržište, prijeti propast, upozorio je Marko Škreb, glavni ekonomist PBZ-a.
"Dan nakon ulaska u EU bit će neugodno otrežnjenje za sve one koji su djetinje mislili da ne moraju više ništa raditi, nego će nam početi teći med i mlijeko", kazao je Škegro. Kratkoročno će najveći negativni udar nakon ulaska u EU, složni su ekonomisti, osjetiti brodogradnja i poljoprivreda, gdje će se rezati dosadašnje državne subvencije.
"Ako nastavimo s ovakvom ekonomskom politikom, nas će EU stabilizirati na nižoj razini standarda – nižim mirovinama i plaćama. Jedino rješenje je aktivni pristup koji povećava proizvodnju", zaključio je Ljubo Jurčić.
Ministrica Martina Dalić i guverner Željko Rohatinski sudjelovat će na Proljetnoj skupštini Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, koja se od 15. do 17. travnja održava u Washingtonu.
Dalić će održati niz sastanaka u Svjetskoj banci, gdje će se susresti, između ostalih, i s Philippe Le Houerouom, potpredsjednikom Svjetske banke za Europu i srednju Aziju, Peterom Harroldom, direktorom za Hrvatsku, te Rudolfom Jan Treffersom, izvršnim direktorom. 
Kako su priopćili iz Ministarstva financija, teme sastanka uključivat će stanje na postojećim projektima te daljnje aktivnosti na pripremi i odobravanju novih projekata, posebno financijsku podršku koju banka pruža Programu gospodarskog oporavka.
Ministrica Dalić i guverner Željko Rohatinski održat će sastanke s predstavnicima MMF-a, i to A. Borgesom, direktorom MMF-ovog Odjela za Europu, Age F. P. Bakkerom, izvršnim direktorom u MMF-u i voditeljicom misije MMF-a za Hrvatsku Z. Murgasovom. Razgovarat će se o makroekonomskoj situaciji u Hrvatskoj, te mjerama koje se provode u okviru Vladinog Programa gospodarskog oporavaka. 
Dalić i Rohatinski održat će i nekoliko bilateralnih sastanaka.
Vezani članci:
arti-201104050525006
arti-201102070779006
arti-201103170119006 

#boroslav škegro

Škegro i ekipa sebi isplatili 7 mil. kn, tvrtkama - 0 kuna

Škegro i ekipa sebi isplatili 7 mil. kn, tvrtkama - 0 kuna

Ako smijene Rohatinskog inflacija može skočiti 100%

Ako smijene Rohatinskog inflacija može skočiti 100%