godišnjica oslobođenja /

'Nikada ne smijemo zaboraviti nacističke zločine zbog budućih naraštaja'

Image
Foto: AP

U dirljivom govoru održanom pred oko 120 nekadašnjih logoraša iz 20 zemalja i šestorice američkih vojnika koji su sudjelovali u oslobađanju logora, Angela Merkel je kazala da su Dachau i ostali koncentracijski logori, oslobođeni krajem Drugoga svjetskog rata, trajni podsjetnici na brutalnost nacističkog režima

3.5.2015.
16:11
AP
VOYO logo

Njemačka neće nikad zaboraviti 'nezamislive strahote' što su ih počinili nacisti u koncentracijskim logorima, rekla je u nedjelju na obilježavanju 70. godišnjice oslobađanja koncentracijskog kampa Dachaua njemačka kancelarka Angela Merkel.

U dirljivom govoru održanom pred oko 120 nekadašnjih logoraša iz 20 zemalja i šestorice američkih vojnika koji su sudjelovali u oslobađanju logora, Merkel je kazala da su Dachau i ostali koncentracijski logori, oslobođeni krajem Drugoga svjetskog rata, trajni podsjetnici na brutalnost nacističkog režima, piše Reuters.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Nekadašnji koncentracijski logori u središtu su zanimanja posljednjih nekoliko tjedana zbog obilježavanja 70. godišnjice od oslobođenja logoraša u više logora. Ovdje su počinjene nezamislive strahote", kazala je Merkel, prva njemačka čelnica koja je 2013. posjetila Dachau.

"Te nas strahote podsjećaju da nikada ne smijemo zaboraviti... i ne, nećemo nikad zaboraviti. Nećemo zaboraviti zbog žrtava, zbog nas samih i zbog budućih naraštaja", istaknula je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: AP

"Nikad ne smijemo zatvarati oči niti pokrivati uši pred zlostavljačima, pred onima koji prijete ili napadaju osobe koje kažu da su židovi ili su stale u obranu Izraela", rekla je njemačka kancelarka.

Istaknuvši da joj je velika čast što se nalazi među logorašima koji su preživjeli nacističko barbarstvo, Angela Merkel, rođena devet godina nakon završetka Drugoga svjetskog rata, istaknula je da je judaizam dio našeg identiteta, prenosi AFP.

Nacisti su koncentracijski logor u Dachau osnovali 1933., nekoliko tjedana nakon dolaska Adolfa Hitlera na vlast kako bi ondje zatočili svoje političke protivnike. No ubrzo je logor postao prototip čitave mreže sličnih logora u kojima je na strašan način ubijeno šest milijuna židova, ali i Roma, Rusa, Poljaka, homoseksualaca.

U trenutku kada su američki vojnici oslobodili kamp 29. travnja 1945. ondje je bilo 200.000 ljudi. Televizijske snimke iz logora smrti na kojima su se vidjeli izmučeni, izgladnjeli logoraši i nagomilana tijela, prve su slike strahota holokausta poslane u svijet.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Bio je to za nas strašan šok, ali nikad nećemo zaboraviti ushit kojim su nas grlili i pozdravljali. Nacisti nisu uspjeli slomiti njihov duh", ispričao je Alan Lukens, bivši američki vojnik. Jean Samuel, član francuskog pokreta otpora, židov, ispričao je da je to najljepši dan u njegovu životu.

"Noćna mora konačno je završila", kazao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo