Koliko su najjači trgovački lanci, Konzum, Lidl, Spaar, pošteni prema potrošačima po pitanju urednosti i preciznosti deklaracija? Deklaracije su uvijek bile problem, no sad se on pomalo rješava. Pravilnici postoje oduvijek, ali se mijenjaju, sada osim općih koriste i posebne, za prehrambene i druge proizvode, deterdžente i slično. Osim deklaracija koje su uže, uvode se i informacije o proizvodu. Generalni problem kod označavanja proizvoda je uvijek u tome da se tu više ide na ruku uvoznicima nego proizvođačima. Ambalaže su išle na cijelu regiju, a kad idete napisati deklaraciju na deset jezika, onda je ni ne vidite. No, sad je donesena direktiva o vidljivosti i čitljivosti, zahvaljujući Europskoj organizaciji potrošača (BEUC), pa su najmanje oznake minimalna tri milimetra, veličina fonta slova je 12 i uveden je obavezni sastav.
Snimio i montirao Franjo Tot
U kojoj se mjeri sankcionira loše označavanje proizvoda u Hrvatskoj? To je pitanje prije za Inspektorat, ali mogu vam reći da smo mi putem pravobraniteljice za djecu i Državnog inspektorata maknuli s polica Ariel Kids. Nevjerojatno što si neki uvoznici dopuštaju. Na pakiranju je bila slika malog djeteta koje liže sladoled. Radilo se o zavaravanju i dovođenju u opasnost života djeteta, koje je moglo zbog ambalaže zagrabiti i pojesti deterdžent. Mogli su poput Persila označiti da je alergološki ispitan i prikladan za dječju kožu.
Kako komentirate pobunu koja je nastala zbog europskog pravilnika koji propisuje da se na svakom prehrambenom proizvodu mora jasno naznačiti broj kalorija te količina masti i soli? BEUC (Europska udruga potrošača) lobira još kod izbora za parlament, obvezuju ih na potrošački pakt i tu je pokrenuta velika kampanja za označavanje. Zbog pretilosti koja počinje kod djece, pa anoreksije kao reakcije na to, primijećen je problem nezdrave hrane koja ne zadovoljava dnevne potrebe organizma, pa se inzistira na označavanju bojama kao na semaforu, davanjem znaka opasnosti. Proizvođač Nutelle proizvodi izrazito nezdravu hranu koja bi se ionako trebala tu i tamo konzumirati. Naravno da su se osjećali ugroženima, pogotovo zato što mijenjaju sastav prema tržištu, pa na zapadnoeuropskom tržištu vjerojatno ima više hranjivih sastojaka nego na istočnoeuropskom. Ona treba imati crvenu oznaku, jer je propast za zdravlje da se prehrana temelji pretežito na ugljikohidratima i mastima.
Često se govori o tome da Hrvatska uvozi smeće iz EU, pogotovo kod uvoza mesa, jer su kod nas dulji rokovi trajanja. Ne bih rekla da tu postoji neka razlika. Bilo je priča o tome, napadnut je i bivši ministar. No, postoje strukovna pravila protiv kojih se ne može.
Tvrdite da se to ne događa? Ne, ali ne mogu tako duboko jer to nije moje područje. To je pitanje struke.
Po čemu nije ako smo sada govorili o zaštiti potrošača na primjeru prehrambenih proizvoda, odnosno Nutelle, koja, navodno, distribuira različite proizvode na istok i zapad? Naravno da postoji opasnost, ali ne bih rekla da se kod nas prodaje meso kojemu je istekao rok trajanja u EU. Moguće je, ali nemam iskustva. Mi pratimo sve vrste proizvoda i usluga, to je posao ministarstava, pograničnih kontrola, sanitarnih inspekcija...
Imate li crnu listu prodavatelja roba i usluga? Ne, to je prije stajalo u zakonu jer morate imati jako veliku bazu argumentiranih prijava i dokumenata, a nas je premalo za to. Da biste imali crnu listu, bio bi prije toga nužan temeljit inspekcijski nadzor kojim bi se utvrdilo kršenje radnih obaveza. To je sustav u kojem postoje udruge sa svojim ovlastima, inspektorat, nadležna ministarstva.
Funkcionira li? Teško i slabo, ali funkcionira. Nadležne institucije bi trebale više surađivati i raditi.
Snimio i montirao Franjo Tot
Imamo nekoliko mobilnih operatera. Na koga imate najviše pritužbi? Situacija se puno promijenila od kada HT nije jedini operater. Osnivanjem Regulatorne agencije i puštanjem konkurencije, stvari su se korigirale, najveća nam je borba bila dok su oni bili monopolisti. Današnji je najveći problem zlouporaba telekomunikacijskih usluga, takozvanih usluga s dodanom vrijednošću, 060 brojevima u televizijskim nagradnim igrama za poludebile, životinje s četiri slova. To nisu bili ni kvizovi znanja ni igre na sreću i iskorištena je ta rupa. Oni su imali centrale izvan Hrvatske i blokirali su i puštali u eter pozive po vlastitoj procjeni. To je prolazilo na komercijalnoj televiziji, pozivi se nisu uspostavljali, ali su se tarifirali. Skupili smo sve agencije, ministarstva, Vijeće za medije, koje je dalo koncesiju za te igre, napravili prezentaciju pravilnika po kojima su Nova TV i RTL to prikazivali. Ogroman novac se izvlačio iz džepova korisnika, i to je bila prijevara. Državne su institucije podnijele kaznenu prijavu, a Regulatorna je agencija donijela pravilnik o takvim igrama da mora biti istaknuta cijena poziva, da se na svaki poziv mora javiti centrala i reći da tarifiranje počinje nakon zvučnog signala. Ako nakon toga želiš nabijati račun, izvoli.
Bilo je puno pritužbi na prerigidne uvjete raskidanja ugovora o pretplati s pružateljima telekomunikacijskih usluga, pa su ti ugovori nazivani 'ugovori s đavlom' zbog drakonskih penala. Ugovor je ugovor i građani moraju naučiti čitati. Neće sklapati ugovor na svoju štetu i moraju znati koje su njihove obveze. Tko vam je kriv ako se ne udostojite pročitati ga? Ako sam ga sklopila na 24 mjeseca i da mogu odustati pod tim i tim uvjetima, onda me nitko nije natjerao jer to nije monopol. Tu je i trošak operatera, on je osigurao tehničke uvjete kao da ti nećeš odustati. Puno manje ima uvjetovanih usluga, poput dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Koje su najčešće pritužbe na komunalne usluge? One su prestrašan problem. Strašan nemar.
Događa se i da jedan davatelj komunalne usluge mjesečno ispostavlja dva, gotovo istovjetna računa. Primjerice, Čistoća i GSKG za tzv. prolazni prihod građana, koji su identični u svemu osim u nekoliko lipa svote te u pozivu na broj. Broj računa je isti. Kome ide taj novac ukoliko građanin bez gledanja plati oba? To je pitanje za davatelja koji izdaje račun. U Zagrebu je sve zbrda-zdola. Recimo, meni je smiješno da plaćam komunalnu naknadu za garažu posebno, mene zanima jedinstveni račun za moj objekt, inače bih trebala imati knjigovođu za praćenje troškova kućanstva. Holding je napravljen da bi nam sve bilo jeftinije, a sve je skuplje. Ima duplo više zaposlenih, jer sad ne postoje samo tvrtke nego i Holding, jedni naplaćuju ovo, drugi ono. Vodovodna i kanalizacijska mreža je pola na poduzeću, pola na Holdingu, bog to više ne može pratiti. Izvan granica pameti je da se plaća nešto paušalno, a ne prema količini i po usluzi, kao kod smeća koje se naplaćuje po kvadratu. Voda se rasipa zato što nema vodomjera.
Ogroman novac se izvlačio iz džepova korisnika, i to je bila prijevara. Podnesena je kaznena prijava i donijet je pravilnik o takvim igrama. Sada mora biti istaknuta cijena poziva, na svaki se poziv mora javiti centrala i reći da tarifiranje počinje nakon zvučnog signala. Ako nakon toga želiš nabijati račun, izvoli. Koja institucija najviše zakida 'potrošače' svojih usluga? Državna uprava je toliko loše organizirana i nestručna. Prvo, naše područje. Mi tržimo da odjel za zaštitu potrošača izađe iz Uprave za trgovinu MINGORP-a. To bi trebala biti agencija.
Još jedna agencija? Ne još jedna, jer ovo je interdisciplinarno područje. Imate i trgovinu, i zdravstvenu ispravnost, i područje električne energije. Mi kao udruga ne ulazimo dovoljno duboko u svaku od tih struka.
Kako je moguće da zagrebačka gruntovnica radi samo od 8 do 12.30 sati? Od kada? Ma radi popodne!
Ne radi. Onda nisam dugo bila. Dobro su organizirani.
Kako su dobro organizirani kad ljudi dolaze satima prije otvaranja, spavaju ondje samo da bi došli na red? Ma, došla je dobra reorganizacija. Znam da se prije kampiralo, to je nedopustivo i nenormalno, ali su se organizirali i postoji popodnevni rad.
Koje se državno ili javno poduzeće ističe po broju pritužbi građana? Nemamo sređene podatke, ali je problem HEP-a velik. Od načina vođenja poslova, štetnih ugovora o kojima sad slušamo. Hrvatska je uvijek uvozila pola svojih potreba, energetska strategija se uvijek vodila neodgovorno. S druge strane, Hrvatskoj u ovakvom stanju, s ovakvim standardom ne preostaje ništa drugo nego subvencionirati cijene električne energije, razvoj.
Sanaderova vlada uvela je sustav subvencija koji je najviše išao na ruku samcima, a ne velikim obiteljima jer se gledalo na potrošnju. To je rijetko, imate malo samaca, izuzimale su se i vikendice s povremenom potrošnjom. To je jedna od socijalnih politika za osiguravanje pristupačnosti električne energije do određenog broja kWh.
Nije li tu trebalo još malo razmisliti da bi se socijalno ugroženima olakšao život? Pazite, ja se uopće ne slažem sa subvencioniranim cijenama.
Niste li sad rekli da cijene struje treba subvencionirati? Europska politika je takva. Nikada vi ne možete čovjeku pomoći kroz subvencije, socijalna politika se ne vodi kroz cijene, nego pregledom socijalnog stanja kućanstava. Treba napraviti socijalni katalog – nekretnine, pokretna imovina...
Uveli smo OIB, a i dalje se takvo što ne događa. E, pa onda se događaju besplatni udžbenici svima, pa subvencioniranje cijena plina ispod cijena koštanja. To je krajnje nepravedno. Subvencionirate plin onim sretnicima kojima je uveden, a ne onima koji se griju na struju i lož-ulje.
Prigovaralo vam se da ste stali u obranu HEP-a jer su vam dali donacije u kompjutorima i gotovini. To su gluposti, nije točno. Tužimo Dalmatinskog potrošača za klevetu, oni su to objavili. Kao drugo, zašto ne bismo? To nije zabranjeno. Mi svejedno primamo pritužbe na njihov rad. Što imaš stati uz njih ili protiv njih? Ta udruga nije udruga, nego su 'šleperi' bez pokrića. Mi ne pišemo o drugima.
Često kritizirate oglašivače. Koju biste reklamu u zadnjih godinu dana izdvojili kao najskandalozniju? Ima jedna koja me osobno iritira, mada nije zavaravanje kada prikažete svojstvo proizvoda drugačijim nego što realno je, samo treba napraviti razliku kada je nešto slikovito i kada je obmana. Recimo, kada cura u reklami puše u staklo, a ono se od svježine ledi. Nećete to primiti zdravo za gotovo. Ali, kad vam tamo neka jednom potegne krpom po jako zamazanom štednjaku i vi dobijete novi, blistavi štednjak, to me iritira. Da i postoji takvo sredstvo, bilo bi štetno za kožu i okoliš.
Je li obmana ona reklama za Calgonit kada oni tvrde da se svakih 60 sekundi u Hrvatskoj zbog kamenca pokvari jedna perilica? Ispucale bi sve u državi za jedan dan. Calgonit pretjeruje i na to bi trebale prije svega reagirati Hrvatske vode. U Hrvatskoj voda nije tako tvrda, u Dalmaciji nije uopće, nego je normalna i takvi razmekšivači nam ni ne trebaju. U Zagrebu je malo tvrda.
Koliko su štetni za okoliš? Calgonit sadrži fosfate koji izuzetno štete, pogotovo stajaćim vodama. Trebalo bi ih izbjegavati.
Kako gledate na činjenicu da je hrvatska Vlada, odnosno Ministarstvo zdravstva reklamom pozivalo na potrošnju cjepiva protiv svinjske gripe, a ispostavilo se da je ono možda jedno od najvećih prijevara farmaceutske industrije, u najmanju ruku da su cjepiva gurale osobe u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji koje su bile na platnom popisu farmaceuta? Jesu li obmanjeni građani ili Ministarstvo? Ministar je izvodio striptiz pred kamerama pozivajući na cijepljenje... Mislim da bi to trebao biti posao Državnog odvjetništva i USKOK-a, oni bi trebali provjeriti te napise po medijima.
Subvencioniranje cijena plina ispod cijena koštanja je krajnje nepravedno. Subvencionirate plin onim sretnicima kojima je uveden, a ne onima koji se griju na struju i lož-ulje.Je li hrvatska Vlada tu obmanjena? Sve su vlade obmanjene zavaravanjem farmaceutskih industrija koje su dobro zaradile na cjepivima.
Ima li osnove za tužbu države protiv, primjerice, tvrtke Roche? To bi trebalo napraviti grupno. Ali, vi zapravo nikad ne znate što je virus pušten namjerno i što je s lijekovima protiv njega. Centri moći i farmaceutske industrije igraju se s tim i ako ne bude kontrolirana mogla bi nas jako koštati.
Jeste li potpisali peticiju za referendum o izmjenama Zakona o radu? Bože sačuvaj! Zakon o radu nije temelj da se pravi cirkus, da se pritišće Vlada i traži da se živi iznad realnih mogućnosti. Ja bih podržala referendum za istragu protiv korupcije, zapljenu imovine.
Kolika bi, po Vama, trebala biti TV-pretplata? Bili ste u Programskom vijeću. Popis kućanstava ima HEP i opet ona socijalna karta s nekretninama, pokretninama i prihodima. Ne može se plaćati po prosjeku svih plaća, nego pojedinačnih primanja i davanja. Što je s umirovljenicima, nezaposlenima, onima s više djece? Boje se toga jer idu populističkim mjerama. Udžbenici, Bandić daje besplatan prijevoz svima... To je neodgovornost i ne možemo to rješavati nekakvim referendumima.
Kako gledate na činjenicu da su platiše RTV-pretplate financirale prijenos koncerta za generale optužene za ratni zločin? Stvar je tu i odgovornosti snimatelja.
Snimatelja? I tehničke ekipe. Ovaj ima reportažna kola, ovaj hvata slike...
Znate li o čemu govorim? O fašistoidnim obilježjima. To je provokacija. On ne može pustiti takve slike u eter?
Zašto? Zato što to može maknuti!
Ali, ako je to stvarno stanje stvari... Neka da Državnom odvjetništvu i policiji, a ne pustiti na male ekrane. To su provokatori. To nije Hrvatska. Ako je netko napravio koncert i pustio takve da dođu, to nema veze s generalima i što su oni u Haagu? On je dužan rezati i ne puštati takvo što na televiziji.
To je cenzura, jer su problem obilježja trebali riješiti zaštitari na ulazu u Spaladium arenu. Tko kaže da oni nisu ta obilježja stavili u areni. To je posao policije.
Moje je pitanje glasilo – zašto bi pretplatnici financirali prijenos koncerta za ljude koji su optuženi za izdavanje zapovjedi o ubijanju civila? Optuženi ne znači i osuđeni. Još manje po činjenicama koje su izašle u javnost, najmanje je to bio Gotovina. Vidjeli smo snimku kada je govorio o banditizmu i pljački na oslobođenim područjima.
Što je sa Srbima s oslobođenih područja u Oluji kojima su razrušene kuće ili im je netko stradao od sugrađana, a plaćaju pretplatu? Ne moraju gledati. Imaju komercijalne televizije. Nije upitan prijenos, upitno je tko se tamo s čim pojavio i zašto. Ne možete prenositi psovke, golotinju i reklame za seksi usluge na javnoj televiziji, tako ne možete ni ovo.
Vi ste u medijima jednom prilikom optuženi za antisemitizam. Ja sam na to odgovorila i u medijima i u tužbi protiv Nacionala, koja će sad negdje završiti. Ne može me Nacional optužiti za antisemitizam, kao što ne mogu ni predstavnici aktualne izraelske politike optuživati nekoga da je antisemit. Ja se ne moram slagati s potezima u Gazi, ubijanjem humanitaraca, ali me nema nitko pravo proglasiti antisemitom. Znate kako je to bilo? Javio se Zuroff pismom HTV-u i tražio zabranu prikazivanja Thompsonovog koncerta. Ma tko si ti, građanin jedne druge zemlje, da tražiš ovog ili onog na HTV-u? Što on zna o Thompsonu, nikada nije bio na koncertu.
Jeste li vi bili? Ne.
O Thompsonu... On nije moj tip, ima lijepih pjesama, i to je sve. Pjeva što pjeva, manipulira isto, malo tim simbolima, ali nisam za takve zabrane. Ako 50 tisuća ljudi dođe na taj koncert, ne može jedan Zuroff to braniti.
O sukobu s Ephraimom Zuroffom... Rekla sam mu: "Prvo pometi pred svojim vratima, imate svoju zemlju, imate genocidnu politiku prema palestinskoj državi." Osim toga, pozivanja na NDH mi je pun kufer, to su gluposti i manipulacije. Uostalom, moj muž Ilija Rkman je njemački Židov. Njegova je obitelj pred kraj postojanja Austro-Ugarske preselila u Liku i prezivali su se Erkman, no morali su promijeniti prezime u doba komunizma da ga ne bi ubili partizani, jer je zvučalo previše njemački, nacistički.
O Hrvatskim fašistima koji su održali anti-gej prosvjed s mladeži HČSP-a... Sigurno nisu registrirani kao neka fašistoidna organizacija i s nekim ciljevima u tom smislu. Ja sam politolog po struci. Ja sam naučena i obrazovana da sistematski analiziram političke pojave, zato ja rezoniram ovako. Sve su to političke manipulacije. Kad ja vidim da je ona tako registrirana, onda bih mogla to komentirati.
O Vladinoj pozajmici od nekoliko stotina eura po kvadratu prvog stana, koju je uvela početkom godine, iz perspektive Potrošača... Ne znam što misliti o tome. Prvo su postojali POS-ovi, meni to ne treba, ja imam privatnu kuću. Mislim da Vlada treba postaviti prioritete po kojima će nešto raditi. Ne znam koliko ta mjera olakšava ljudima da dođu do stana. Ako nemaju povoljan kredit, neće im pomoći. Zato treba jače gospodarstvo, treba izaći iz krize, smanjiti državnu i lokalnu upravu, umjesto da se troši na fasade škola, oni troše na službenike.
O godišnjem budžetu Društva 'Potrošač' iz Zagreba... Prije smo dobivali novac po projektima, ali to je neka sića koju dobivaju manje udruge. Mi sad radimo na velikim međunarodnim projektima, tu je jako puno posla i radi se na drugi način. Ta dva milijuna za savjetovalište u Zagrebu s troje zaposlenih, pet ih je imalo ugovore o djelu, to su stručni savjetnici koji dođu jednom tjedno, to je strahovito malo. Samo za milijunski Zagreb i pripadajuće županije – Karlovačka, Međimurska i sve uokolo – svi nas zovu! Prvi smo na listi informacija, svi nas zovu. Godišnji budžet je smanjen na 420 tisuća kuna, na kraju troškove ne možemo ni podmiriti nego kroz institucionalne potpore. Lokalnu samoupravu bismo morali ganjati jer oni sufinanciraju, ali kad bismo to ganjali, onda ne bismo radili.
O udaranju Danka Bljajića štiklom po glavi na Vijeću HRT-a... Nisam ga udarila štiklom u glavu, to su njegove izmišljotine da se opravda. On je napao mene i onda je nazvao sve medije. To je bila svađa, nije napao samo mene, nego sve, pa sam ja rekla da nije, onda je on skočio, onda me gurnuo i udario par puta, i tako. A ja štikle uopće ne nosim, ja svoju kičmu ne lomim. Mo'š si mislit. Drugo, nekoliko ljudi je stalo između nas da ga ja sa svoje dvije ruke ne bih mogla dohvatiti. Treće, da sam ga napala štiklom, on bi imao drugačije lice. Da je samo tako napasti nekoga štiklom, i srediti muškarca za glavu i pol većeg, napraviti mu sve što je on rekao, bilo bi super. Mi bismo žene sve bile malo sigurnije kad bismo se mogle obraniti od takvih nasilnika kojih ima posvuda.
