Iako je Finska rangirana kao najsretnija zemlja svijeta, njezina populacija stari brže od drugih zemalja i to je pritisak na vladu da čim veći broj ljudi radi kako bi pomogli uplaćivati u mirovinski sustav, piše Bloomberg.
Bilo je nemoguće, a onda su uspjeli
Sređivanje tržište rada vjerojatno će biti ključna tema za Fince kada budu izašli na birališta 14. travnja na parlamentarne izbore. Nova vlast morat će podignuti postotak radno sposobnog stanovništva na 75 posto do 2023. godine, a nakon toga na 80 posto, navodi izvještaj civilnih dužnosnika koji ukazuje na ključne izazove koji se nalaze za finsku vladu.
Sada je postotak zaposlenih na 72 posto, što je bio cilj koji je u 2015. godini pred svoju vladu stavio premijer Juha Sipila i koji je tada bio na granici nemogućeg. Te godine, samo 68 posto radno sposobnog stanovništva imalo je posao, a zemlja se tek izvukla iz trogodišnje recesije.
Socijalna država
Ukoliko se ide uspoređivati broj zaposlenih kada je Sipila postala i premijerka, posao je dobilo više od 140 tisuća ljudi, a potrebno je oko 150 tisuća zaposlenih kako bi osigurali model socijalne države, navodi izvještaj.
"Financiranje našeg nordijskog modela socijalne države čini nas najsretnijom zemljom na svijetu s nevjerojatnim standardom življenja koji ovisi o većem broju zaposlenih", izjavio je glavni ekonomist Nordea bank Abp Aki Kangasharju.
On smatra da sve što Finska treba jest da svi koji su radno sposobni imaju posao.
Brojne mjere
Finski premijer Sipila izjavio je kako zadržavanje ekonomskog rasta oko 2 posto će generirati kontinuirano povećanje zaposlenih i to prema željenom cilju. Kada će finska vlada moći dignuti postotak zaposlenih iznad 75 posto, to će u potpunosti riješiti problem plaćanja za mirovine, izjavio je premijer.
Finska vlada već je pokrenula nekoliko mjera kako bi povećala zaposlenost, što uključuje i smanjenje cijena rada kao i uvođenje modela takozvanog aktivnog modela koji je namijenjen da potakne nezaposlene da pronađu posao. Veliki broj novozaposlenih pratio je globalno povećanje zaposlenost, međutim to bi moglo se smanjiti kako dolazi do smanjenja gospodarskog rasta u većini najvećih gospodarstva svijeta.
Potrebno još reformi?
Kangasharju smatra da se rješenje nalazi u većem broju reformi tržišta rada koje bi moglo dovesti do povećanja radnih mjesta, jer u suprotnom Fince očekuje štednja.
"Ukoliko ne postignemo veći postotak zaposlenih, morat ćemo se suočiti se sa štednjom koja uključuje smanjenje troškova i radnih mjesta u javnom sektoru, što će dovesti do smanjenja poreznih prihoda i većih troškova za nezaposlene", smatra Kangasharju.