Sljedeća misija NASA-e na Mars trebala bi tragati za dokazima da su tamo nekad živjeli mikroorganizmi i prikupljati uzorke koji bi se jednog dana dopremili na Zemlju i istražili, zaključio je panel američkih znanstvenika na Floridi.
Američka svemirska agencija trebala bi, uz troškove lansiranja, potrošiti oko 1,5 milijardu dolara na misiju koja će naslijediti rover Curiosity koji je trenutno na Marsu i koji prikuplja uzorke iz kratera na površini planeta u potrazi za dokazima da je život mikroba na Marsu nekad bio moguć.
Tzv. Mars 2020 rover zauzeo bi izravniji pristup pitanju postoji li život izvan Zemlje, no pri tom bi tragao za dokazima nekdašnjeg života.
"Nemamo jasne indikacije da postoji takvo obilje života na planetu da se to može utvrditi jednostavnim eksperimentom", kazao je geolog John Jack Mustard sa sveučilišta Brown koji predsjeda savjetodavnim znanstvenim panelom Mars 2020.
NASA je izravniji pristup neuspješno pokušala 1970-ih s Vikingom i tek 20 godina kasnije vratila na planet ispitujući kemijski sastav tla na Marsu kako bi utvrdila je li bio moguć život na tom planetu.
Od tada puno sofisticiraniji uređaji prikupili su podatke da je planet najsličniji Zemlji u Sunčevom sustavu nekad bio topliji i vlažniji od hladne suhe pustinje koja danas pokriva njegovu površinu.
"Otići u potragu za jednostavnim organizmima ili ne tako jednostavnim organizmima koji žive u toksičnom i surovom okolišu je po nama glupo trošenje tehnologije u ovom trenutku", kazao je Mustard novinarima.
"Ono što zapravo želite je odgovor na pitanje je li ikad negdje drugdje postojao život i tom pitanju želite pristupiti logičnim, sustavnim i postupnim putem tako da možete biti sigurnu u rezultate na svakom koraku", kazao je Mustard.
Stoga je savjetodavni odbor predložio NASA-i da razvije tehnologiju kojom će prikupiti i deponirati na površinu planeta 31 cijev s uzorcima kamenja i prašine koji bi se jednog dana mogli vratiti na Zemlju i ispitati.
Američka nacionalna akademija znanosti prošle je godine označila misiju na Mars, koja će se i vratiti na Zemlju, kao prioritetnu u idućem desetljeću.
"Ukoliko bi rover pronašao kost dinosaurusa, nju ne bismo morali vratit na Zemlju jer bismo i uz sadašnje mogućnosti mogli shvatiti što smo otkrili", kaže Mustard.
"Smatramo da je vjerojatno da se život na Marsu odvijao na razini mikroorganizama, ali u to je vrlo teško bilo uvjeriti skeptičnu znanstvenu zajednicu", dodao je.
Za razliku od planirane europske misije ExoMars koja bi 2018. tragala za znakovima života, rover NASA-e neće bušiti duboko u koru planeta kako bi prikupio uzorke za obradu. Neki znanstvenici vjeruju da je eventualni organski materijal na površini planeta uništen surovim radioaktivnim uvjetima te da treba sletjeti u mlađi krater.
