Aukcije licenci za usluge treće generacije mobilnih telefona preplavile su Evropu donoseći državama nezamisliv novac. Velika Britanija je od pet licenci za treću generaciju mobilnih telefona ubrala 22,5 milijardi funti ili oko 38 milijardi eura!
Pet mobilnih operatera tako će britanskoj državnoj administraciji platiti 380 funti ili 650 eura po svakom stanovniku Velike Britanije, samo za prava po kojima će moći nuditi usluge za treću generaciju mobilnih telefona. Na temelju uspjeha Britanije očekuje se da bi Njemačka mogla skupiti čak 60, Francuska 40, a Italija 30 milijardi eura. Istodobno, Njemačka je najavila ponudu dionica Deutsche Telekoma, od čega očekuje prihod od oko 17,5 milijardi eura. Prije toga, na burzi u Americi ponuda dionica AT&T Wirelesa, bežičnog servisa američkog AT&T, rekordna je prva javna ponuda dionica sa zaradom od 10,5 milijardi dolara.
Ovih nekoliko zanimljivih brojeva jasno pokazuje da su telekomunikacije, a posebno mobilna telefonija, jedna od najpropulzivnijih svjetskih industrijskih grana. No, aukcije za 3G telefone pokazuju da će telekom tek postati biznis neslućenih razmjera.
Što je u tome toliko vrijedno i uzbudljivo? Osim elementarne funkcije (mobilnost), mobilni telefoni već sada imaju i druge prednosti. Tu su razne manje ili više korisne dodatne usluge (preusmjeravanje poziva, adresar, kalendar - podsjetnik, može se vidjeti broj koji nas zove?) koje fiksni telefoni u Hrvatskoj nisu imali.
Tu su i SMS poruke, kratke tekstualne poruke koje možemo razmjenjivati s drugim korisnicima mobitela, ali možemo dobiti i neke korisne informacije i vijesti. Čak je i ZAP došao na ideju da šalje stanje računa tvrtki na mobilni telefon. Druga je stvar što sumnjam da će takve neugodne informacije naši poslovni ljudi i vlasnici tvrtki rado primati!
Prvi pravi pomak u davanju dodatne vrijednosti mobilnim telefonima trebao bi donijeti WAP (Wireless Aplication Protocol), koji će preko mobilnih telefona omogućiti pristup internetu, dakle webu, e-mailu. Korisnicima mobilnih telefona trebali bi postati dostupni svi internet-servisi koji su inače dostupni internet-korisnicima. Dakle, razne informacije, vijesti, bankarske i druge financijske usluge, shopping...
Uvođenje WAP tehnologije najavili su i domaći GSM operateri VIP i CRONET, i to potkraj proljeća ove godine, dakle za mjesec-dva. Iako su termini diskutabilni, a već je bilo i opravdanja (?nema dovoljno WAP telefona?), WAP i mobilni internet su tu.
U mnogim se zemljama WAP servisi već koriste. NTT DoCoMo, japanski operator s vrlo inventivnim idejama, već je potkraj ožujka ove godine imao oko 5 milijuna korisnika svog i-mode servisa koji omogućuje pristup internetu preko mobilnih telefona. Matti Alahuhta, predsjednik Nokije, izjavio je da će se 2000. godine proizvesti 29 milijuna WAP telefona, što će nadmašiti broj proizvedenih PC-ja! Na ukupnom tržištu mobilnih telefona zauzet će 10 do 15 posto. Nokia i Amazon.com dogovorili su mogućnost kupnje knjiga, DVD-a, videokaseta, preko mobitela.
Što WAP stvarno donosi?
Za razliku od SMS-a, koji je push servis (netko nam bira i šalje informacije), WAP donosi poznatu i nenadmašnu internet-tehnologiju i filozofiju: korisnik sam bira, vrijeme i mjesto pristupa te sadržaje koji ga zanimaju. Upravo je to ključni korak koji će mobilne telefone učiniti gotovo savršenim komunikacijskim sredstvom. Osim glasovne komunikacije, moći će se slati i primati podaci, rezervirati karte, obavljati kupnja. Bluetooth, bežična tehnologija za međusobnu komunikaciju raznih uređaja potrošačke elektronike i mobilnih telefona, omogućit će mobitelima da vani rade kao mobilni telefoni, a u stanu ili na poslu biti će telefoni spojeni na fiksnu mrežu.
Mobiteli će sami međusobno komunicirati kao radio-uređaji, bez spajanja na telekom ili operatore mobilnih mreža. Jednostavno, mobilni telefoni biti će nezamjenjivi, pa otuda pomama za licencama za sudjelovanje u tom poslu. Procjenjuje se da bi do 2005. u svijetu u upotrebi moglo biti gotovo milijardu mobilnih telefona koji će imati pristup internetu.
No, WAP sadržaji ipak će biti bitno drukčiji zbog tehnoloških ograničenja telefona. Naime, sadašnji mobilni telefoni imaju vrlo male brzine prijenosa podataka, mali ekran na koji stane vrlo malo informacija, s vrlo slabom ili nikakvom grafikom, te tipkovnicu na kojoj je vrlo teško tipkati. Konkretno, to će značiti da informacije za mobilne telefone trebaju biti kratke, jasne i brze.
Tu je svakako i pitanje novca: budući da je cijena korištenja mobilnog telefona znatno viša od fiksne mreže, surfanje internetom neće biti jeftino. Još ni izbliza nije riješeno kako će zarađivati oni koji daju sadržaje za mobilni internet. Ima mnogo onih koji misle da će većina naplaćivati te sadržaje.
Savršeni komunikacijski uređaj mogao bi postati i svoja negacija - alat koji će uništiti ljudsku komunikaciju. Svakako ne svu komunikaciju, nego njezinu ljudsku dimenziju, jer nitko neće imati vremena, a i bit će preskupo, pitati za zdravlje, obitelj i komentar utakmice ?Dinamo? - ?Hajduk?.
Već vidim da se u tome naši poslovni ljudi iz generacije koja ne prihvaća internet baš i neće snaći. Trebat će znati što se hoće i trebat će biti vraški efikasan u rješavanju tih zahtjeva.
S jedne strane, oni koji se budu dobro snalazili u tome postat će potpuni fah-idioti, ozbiljno zaglupljeni, a time i nesposobni za društveni život - za razumijevanje normalnih ljudskih priča. S druge strane, bit će i onih koji se neće snalaziti i u neku će ruku biti isključeni, zapostavljeni i vrlo će se teško uklapati u novi svijet. Zbog svega toga, WAP se smatra revolucionarnim gotovo kao i internet, manje zbog tehnološkog napretka (jer će tek 3G telefoni donijeti bitan tehnološki pomak), a više zbog svog društvenog značaja.
Nažalost, u nas i dalje izostaje posvemašnje razumijevanje za nove tehnologije; HTV, koji bi najviše mogao pridonijeti razumijevanju novih tehnologija, i dalje ih sustavno ignorira ili temama o novim tehnologijama pristupa podcjenjivački, čime izravno radi protiv interesa ljudi koji ih financiraju. HTV se, nažalost, ugleda u čelne ljude u državi: Vlada i dalje ima važnijeg posla, iako su im prioriteti zapošljavanje, izvoz i evropske integracije.
A bez novih tehnologija na tim područjima nema rješenja. I kad se učinilo da će predsjednik Mesić načiniti pomak osnivanjem predsjedničkog vijeća za strategiju informatizacije (ili tako nekako), i to se pretvorilo u farsu pozivanjem u vijeće ljudi koji nemaju veze s informatikom ili telekomunikacijama te raznim nebuloznim prijedlozima. Kako je u Jutarnjem listu napisao informatički stručnjak Lucijan Carić: vjerojatno bi tako izgledala i hrvatska ginekologija da su njega imenovali ravnateljem umjesto dr. Asima Kurjaka.
