Premijer ZoranMilanović saborskim zastupnicima je podnio izvješće o sastancima Europskog vijeća u prošloj godini, a u govoru je izvijestio o stanju na domaćem terenu od problema švicarca, BDP-a , deficita i broja nezaposlenih.
Milanović je rekao da su pogodnosti i prilike od članstva u EU nešto što tek treba doći te ustvrdio da je to stvarnost. U 2014. godini Hrvatska je u proračun Unije uplatila 460 milijuna eura, a putem različitih programa i fondova isplaćeno nam je 548 milijuna eura. U financijskom razdoblju 2014.-2020. Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10 milijardi i 675 milijuna eura.
'Neki zastupnici ogovaraju Hrvatsku, sram me zbog toga!'
Milanović je duboko uvjeren da smo uspjeli razviti administrativni aparat za puno iskorištavanje novca iz europskih fondova. Pozvao je zastupnike da mu vjeruju da se na summitima Europskog vijeća vrlo aktivno, redovito i razumno zauzimao za interese Hrvatske i njezinih građana te da je Hrvatska aktivno sudjelovala u kreiranju stavova i mjera u svim glavnim pitanjima. Lani su održana 4 redovna i 2 izvanredna zasjedanja Europskog vijeća. Govorio je i o smanjenju deficita te kazao kao je njegova Vlada uspjela u uštedama i racionalizacijom proračunski deficit u prošloj godini svesti na 12,8 milijardi kuna, tj umanjiti ga za malo manje od 3 milijarde kuna.
'Vrlo je blizu trenutak kad će BDP početi rasti'
"Znamo da još uvijek ima prostora za dodatno rasterećenje javne potrošnje mimo bojazni da će na bilo koji način biti ugroženo funkcioniranje države ili materijalna i druga prava naših ljudi koja su povezana s proračunom. Mislim na mirovine, plaće, socijalne naknade, prava branitelja i ratnih stradalnika. Mislim i na dostignutu relativnu visoku razinu zdravstvene zaštite koja košta i na besplatno obrazovanje, s tim da činimo napore da ova dva sustava učinimo financijski održivima", izjavio je Milanović.
Ustvrdio je da je postizanje fiskalne održivosti i makroekonomske stabilnosti posao koji će obaviti u vrlo razumnom roku te poručio da neće dopustiti da hvatanje "nekog birokratski projektiranog roka ugrozi pozitivne efekte strukturne reforme gospodarstva koja mukotrpno traje protekle tri godine uz efekte koji se sve jasnije vide i osjećaju".
"Još uvijek nismo izišli iz recesije jer su preteški utezi kraha građevinskog sektora i pada osobne potrošnje, ali vrlo je blizu moment kada ćemo početi bilježiti pozitivne stope rasta BDP-a i to će uvjeravam vas, biti dugoročno stabilan i kontinuiran rast, a ne balon koji se morao preko noći ispuhati sa tisućama i tisućama ljudi koji se nisu oporavili i koji još uvijek ne mogu trošiti", ustvrdio je.
'Pripremamo nove mjere koje će olakšati život građanima'
Podsjetio je da je BDP u razdoblju od 2009.do 2011. kumulativno pao za oko 10%, a u mandatu njegove Vlade za daljnjih 3,6% od toga 2,2% u 2012.
U prilog njegovom racionalnom optimizmu kaže idu podaci o rastu izvoza i turizama.Osobna potrošnja u prošloj godini pokazala je naznake blagog oporavka, ali svjestan je da je to i dalje najkritičniji i najteži dio oporavka. Milanović vjeruje da će korekcija poreznih razreda i otpis dugova ubrzati osobnu potrošnju. Milanović je poručio da će njegova Vlada nastaviti ustrojavati društvo na principima društvene solidarnosti i pravde, bez obzira na sve otpore.
"To smo pokazali i u slučaju kredita u švicarskim francima i tu naravno nećemo stati. Pripremamo i nove mjere koje će olakšat život ljudima, desecima tisuća ljudi i više od toga koji u najvitalnijem i najproduktivnijem dijelu svog života, opterećeni i potopljeni kreditima ne mogu ništa trošiti", poručio je.
Izvjesca Sastanci Europskog Vijeca 2014
'Dužnici u francima našli su se u situaciji koja je samoubojstvo'
Upozorio je da je situacija u kojoj su se našli dužnici u švicarcima "dvostruka opasnost" jer uz pad cijena nekretnina koju su kupili i u njih uložili svoj život im rastu rate kredita. Poručio je da država u tom slučaju mora djelovati aktivno na način da sesačuvaju i banke ali i da se ljudima konačno oslobodi koja tisuća kuna da mogu trošiti.
"Bez toga pravog oporavka nema i to je naš ključni problem. Mogućnost ljudi koji imaju srednje prihode, srednje godine, da troše mimo toga da svaki mjesec sve raspoloživo daju za otplatu kredita, to je samoubojstvo. Nikoga za to ne optužujem, ali ova Vlada će to napraviti u manje od 90 dana. Ustrajat ćemo na borbi protiv socijalne isključenosti i nejednakosti koje vode u ekstremizam i nasilje. Ustrajat ćemo na zaštiti najslabijih i na što ispunjenijem i ugodnijem životu ljudi koji žive od svog rada. Samo toga, rada. Zalaganje za te vrijednosti i prakticiranje tih vrijednosti, aktivno prakticiranje bit će naš doprinos", zaključio je premijer.
'Tražio sam da se tečaj franka fiksira i za poljoprivrednike i obrtnike'
U replikama na izlaganja zastupnika, premijer Zoran Milanović izvijestio je kako je od ministra financija tražio dodatnu intervenciju u Zakonu o kreditnim institucijama čije se izmjene nalaze u saborskoj proceduri. Tražio je da se mjerom fiksiranja tečaja švicarskog franka na 6,39 obuhvate obrtnici i poljoprivrednici.
Osvrnuo se i na kritike zastupnika na račun HNB-a.
"Narodna banka ima ustvari dva zadatka, da skinemo sve te misterije, inflacija i tečaj kune prema euru. I to je najveća, deviznim rezervama koje imamo, koje su solidne, najveća i ključna brana rastu tečaja eura i stabilnosti onih koji imaju stambene kredite u eurima. To je Maginotova linija koja se proteže i preko Ardena, dakle kroz nju se ne može provući. I tu treba Narodnoj banci dati podršku, ne huškati na nju, što neki rade, ne je tjerati da raspačava devizne rezerve da bi postigla ono što mi možemo postići u Saboru i ne na kraju krajeva mistificirati ovlasti i moći Narodne banke Hrvatske. U ukupnoj ekonomiji su male. Tamo gdje postoje, u tom segmentu su velike i tu im dajemo podršku", rekao je Milanović.
Pozvao je zastupnike na ozbiljnost. Podsjetio je da nije u dosadašnjem mandatu udarao po bankama pa ne namjerava ni sada ali je poručio da je vrijeme da se neke stvari naprave.
"I mi ćemo ih napraviti i banke će morati snositi dio odgovornosti. To je to", izjavio je premijer.
Projekti i fondovi
Milanović je izvješću naglasio kako HrvatskaEuropskojkomisijipredalavišeod70projekata među kojima su najkrupnijioniinfrastrukturni, energetski, poputizgradnjeLNG-terminalana otoku Krku, trećeg bloka Termoelektrane Plomin i više velikih hidroenergetskih sustava.
"S priličnom sigurnošću mogu kazati da je LNG-terminal na Krku prepoznat kao projekt visokog stupnja važnosti za europsku energetsku sigurnost odnosno za manju ranjivost jednog dijela Europske unije kada je posrijedi opskrba ključnim energentima".
Ti projekti uz uključenje u projekt Jonsko-jadranskog plinovoda Hrvatskoj će osigurati jeftinije energente za građane i industriju što je dodatni poticaj industrijskom rastu i zapošljavanju.
Premijer je kratko iznio podatke o tome koliko je Hrvatska dosad imala koristi od europskih fondova, naglasivši pritom da se beneficije i mogućnosti koje pruža članstvo ne iscrpljuju na novcu iz fondova.
Hrvatskoj je u pretpristupnim i strukturnim fondovima EU za financijsko razdoblje 2007.-2013. bilo na raspolaganju milijardu i 270 milijuna eura. Do danas je ugovoreno dobivanje 970 milijuna eura, što je iskoristivost od 75 posto ugovorenih poslova. Od tih ugovorenih 970 milijuna eura dosad je isplaćeno 487 milijuna eura.
Ukupna procijenjena vrijednost pojedinačnih projekata koji su ugovoreni ili su pred ugovaranjem u okviru operativnih programa za razdoblje 2007.-2013. iznosi oko 350 milijuna eura. To su projekti sustava vodoopskrbe i odvodnje u Osijeku, Poreču, Čakovcu i Vukovaru, izgradnja mosta Čiovo, razvoja Dubrovačke zračne luke i drugi.
U 2014. godini Hrvatska je uplatila u proračun Unije 460 milijuna eura, a putem različitih programa i fondova isplaćeno nam je 548 milijuna eura, rekao je Milanović. U financijskom razdoblju 2014.-2020. Hrvatskoj je na raspolaganju 10 milijardi i 675 milijuna eura, što je otprilike dvije trećine hrvatskog državnog proračuna, naglasio je premijer.
"Duboko sam uvjeren da smo uspjeli razviti i osposobiti administrativni aparat za puno iskorištavanje europskog novca koji nam je dodijeljen", rekao je Milanović dodajući da su već raspisani natječaji za neke od većih projekata unutar operativnog programa konkurentnost i kohezija za razdoblje 2014.-2020.
