- To je prvi put da se stanična terapija primijenjuje izravno na srcu - komentirao je Michel Desnos, kardiolog iz bolnice Boucicaut/Pompidou, koji je sudjelovao u tom novom postupku što ga je 30. lipnja izvela skupina pariških kirurga, kardiologa i biologa okupljenih oko pr. Philippea Menaschea.
- To je uspjeh jer su stanice žive, kao što pokazuju nalazi, srce bolje radi i nema neželjenih posljedica - dodaje. Tako usporedna mjerenja, prije i poslije zahvata, pokazuju da srce izbacuje više krvi pri svakom stezanju kod spomenutog bolesnika, koji je bio u jako lošem stanju i u odveć odmakloj dobi da bi podnio presađivanje. Skenerom je utvrđena potrošnja šećera na oštećenom području srca, na mjestu gdje su presađene stanice. Ta potrošnja energije, metabolička aktivnost koje prije uopće nije bilo, pokazuje da su stanice žive.
Drugi podatak koji pruža nadu je činjenica da je umrtvljeno područje srca ponovno počelo kucati. - Program koji su financirali dobrotvorni zavodi pariških bolnica predviđa liječenje još osam bolesnika - kaže kardiolog.
Stanice su uzete iz bedrenog mišića, kvadricepsa. Riječ je o nepokretnim stanicama, o "mirujućim mioblastima" koji mogu proizvesti nove mišićne stanice. - Svi mišići imaju takve stanice - kaže dr. Jean-Thomas Marolleau, hematolog koji je izumio postupak proizvodnje mioblasta zajedno s Jean-Thomasom Volquinom i Ketty Schwartz iz INSERM-a. Početkom svibnja uzet je dio mišića. Mišićno je tkivo zatim uzgojeno u laboratorijskoj kulturi kako bi dobilo dovoljno stanica koje će moći zamijeniti srčana vlakna, tj. "osamsto milijuna korisnih stanica za presađivanje, dobivenih od milijun stanica", tumači dr. Marolleau. Nakon šesnaest dana stanice su ubrizgane bolesniku koji je dobio "više desetaka injekcija izravno u oštećeni dio srca" kako bi zamijenile mrtve stanice. Ubrizgavanje je izvedeno tijekom operacije na otvorenom srcu pri ugradnji srčane premosnice, uz CEC (izvantjelesna cirkulacija). Postupkom CEC-a privremeno se mijenja smjer cirkulacije krvi, kako bi kirurzi mogli raditi na otvorenom srcu. - Prethodna istraživanja na životinjama, napose na štakorima, koja su provedena prije ovog prvog uspjeha, dala su zadovoljavajuće rezultate - ističe gospođa Schwartz. - Upotreba stanica samog bolesnika jednostavnija je od upotrebe stanica fetusa, i smanjuje rizik od odbacivanja - tumači istraživačica.
Bilo bi preuranjeno vjerovati da će ovo pokusno liječenje zamijeniti presađivanje srca. Ono bi se moglo primjenjivati na bolesnicima kod kojih je presađivanje srca kontraindicirano, jer puno obećava u liječenju teških slučajeva srčane insuficijencije. Stanična bi terapija tako mogla koristiti onima kojima se mora ugraditi jedna ili više premosnica radi normalne opskrbe srčanog mišića krvlju. Za te bi bolesnike ove injekcije mogle biti "plus" zahvaljujući kojemu bi njihovo srce bolje radilo, a kvaliteta njihova života bi porasla, kažu stručnjaci.
