Nakon izjava iz Ureda potpredsjednice Europske komisije
VivianeReding, a prema kojima
Republika Hrvatska iza svojih granica skriva 'nekoliko
kriminalaca osumnjičenih za ubojstvo hrvatskih emigranata u
drugoj europskoj zemlji tijekom komunističkog režima' i prema
kojima se razmatraju mjere protiv Hrvatske poput primjene članka
39. i uskrate pristupa fondovima EU-a, reagiralo je i
Ministarstvo pravosuđa.
'Republika Hrvatska nije jedina država članica EU-a koja ima
vremensko ograničenje primjene Europskog uhidbenog naloga. Takvo
vremensko ograničenje imaju još i Austrija, Francuska, Italija,
Luksemburg i Češka. Dakle, očito se ne radi o instrumentu koji se
primjenjuje na jedinstveni način u okvirima EU-a', navodi se u
priopćenju Ministarstva pravosuđa.
'Problem procesuiranja osoba osumnjičenih za politička ubojstva
puno je širi od pitanja vezanih uz primjenu Europskog uhidbenog
naloga. Štoviše, Vlada Republike Hrvatske prepoznala je širinu
tog problema, o čemu svjedoči i aktualna inicijativa za promjenom
Ustava kojom bi se brisala zastara za politička ubojstva', stoji
nadalje u priopćenju.
'Uzimajući navedeno u obzir, potrebno je istaknuti da je krajnje
neprimjereno da se službenici Europske komisije usuđuju prozivati
jednu državu članicu iznošenjem ovakvih netočnih i neutemeljenih
tvrdnji', naglašava se u priopćenju Ministarstva pravosuđa.
'Na koncu, potrebno je istaknuti da spomenuti članak 39. Ugovora
o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji navodi da je za
uskratu pristupa fondovima EU-a potrebno postojanje 'ozbiljnih
nedostataka' u prenošenju acquisa, a što ovdje nikako nije
slučaj, budući da vremensko ograničenje kakvo ima Hrvatska već
ima pet članica Europske unije', zaključak je Ministarstva
pravosuđa.
'Republika Hrvatska nije jedina država članica EU-a koja ima vremensko ograničenje primjene Europskog uhidbenog naloga. Dakle, očito se ne radi o instrumentu koji se primjenjuje na jedinstveni način u okvirima EU-a', navodi se u priopćenju Ministarstva pravosuđa.
