Veća zarada ratarima /

Ministarstvo poljoprivrede krenulo u okrupnjavanje sitnih parcela

Prosječno poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj veliko je šest hektara. To je premalo da bi poljoprivrednici bili konkurentni. Nakon 25 godina nebrige, Ministarstvo poljoprivrede napokon je krenulo u rješavanje tog problema. Novim zakonom o komasaciji trebalo bi okrupniti gotovo 300 tisuća hektara sitnih parcela. Ratarima bi to trebalo donijeti veću zaradu.

3.5.2014.
19:18
VOYO logo

Uljana repica obojala je Vedranovo polje kod Osijeka. No, to je tek jedna od lokacija koje će danas obići.

"Ja imam 25 hektara obradive površine, međutim tih 25 hektara je podijeljeno na 16 lokacija. Između njih je velika udaljenost i to nam stvara velike probleme", rekao je Vedran Marić, poljoprivrednik iz Osijeka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od najbližeg do najudaljenijeg polja mora voziti 20 kilometara. Kad bi sve bilo na jednom ili makar nekoliko lokacija - bio bi znatno efikasniji.

Sve to trebao bi riješiti novi Zakon o komasaciji kojim bi se okrupnilo gotovo 280 tisuća hektara malih parcela. Problem je to koji se zanemarivao 25 godina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Prosječna površina od 5,6 hektara OPG-a na velikom broju malih parcela ne čini konkurentu proizvodnju i to je glavni cilj i zasada kolko imamo povratnu informaciju, jer je u javnoj raspravi zakon - naišao je na jako dobar odjek među poljoprivrednim proizvođačima", kazao je Tihmoir Jakovina, ministar poljoprivrede.

Pojednostavljeno - komasacija bi izgledala ovako.

Od ovih 9 razbacanih čestica podijeljenih između 3 vlasnika, postupkom komasacije u idealnoj situaciji nastale bi 3 nove - veće čestice. Vlasnici bi razmjenom dobili jednaku količinu zemlje, no povezaniju.

"Dodatni benefit - da zapravo neće ići na teret samih proizvođaća, odnosno neće biti nikakvih financijskih novih obaveza prema poljoprivrednih proizvođačima, financirat ćemo iz fondova Europske unije, iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne samuprave", dodao je Jakovina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osim efikasnije proizvodnje - sredili bi se imovinsko-pravni odnosi, a stvorili bi se i preduvjeti za ulaganja - izgradnju putova i infrastrukture za melioraciju i navodnjavanje. Sve je to tek preduvjet za razvijeni sustav.

"Sljedeći korak koji treba učiniti je promjena proizvodnog programa na tim površinama, novostvorenim, koje su dobivene poslije komasacije i udruživanje naših proizvođača da li na razini proizvodnje, prerade i tako dalje da bi onda bili cijenom konkuretniji sa drugima s kojima se takmičimo na europskom tržištu", rekao je Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Javna rasprava o Zakonu o komasaciji traje do sredine mjeseca, a prvi postupci trebali bi se početi provoditi ujesen iduće godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
nedelja
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo