Hrvatska danas obilježava Svjetski dan zaštite okoliša 5. lipnja a ove godine naglasak je na smanjenju otpada od hrane jer svake godine propadne trećina svjetske proizvodnje hrane - 1,3 milijarde tona hrane.
Tema Svjetskog dana zaštite okoliša je "Misli – jedi – očuvaj", a ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović naglasio je kako činjenica da čak jedna trećina proizvedene hrane završi kao otpad predstavlja velik financijski i etički problem, ali i velik problem za čovjekov okoliš.
"To ne znači samo problem zbrinjavanja tog otpada već i da smo za svu neiskorištenu hranu uzalud iskoristili sve resurse koji su nam bili potrebni za njenu proizvodnju. To je velik pritisak na okoliš koji treba ostati na raspolaganju i budućim generacijama te zato moramo početi od nas samih. Upravo je i cilj obilježavanja Dana zaštite okoliša da se ukaže na snagu i moć pojedinca i lokalne zajednice u rješavanju problema zaštite okoliša i usmjeravanja ka održivom razvoju", istaknuo je u priopćenju Zmajlović.
Svake godine 1,3 milijarde tona hrane završi kao otpad, što je jednako ukupnoj količini hrane proizvedenoj u subsaharskoj Africi, a čak polovina proizvedenog voća i povrća se baci. Istodobno, jedno od sedmero ljudi u svijetu odlazi u krevet gladno, a više od 20.000 djece mlađe od pet godina umire svakoga dana od gladi.
"Ako ne iskoristimo hranu koju proizvedemo znači da smo uzalud iskoristili resurse koje smo uložili u njenu proizvodnju. Utjecaj neiskorištene i bačene hrane na okoliš je značajan - gnojiva i pesticidi koji se koriste u proizvodnji bespotrebno su iskorišteni, više se goriva iskoristi za prijevoz, više je hrane koja se raspada čime se proizvede više metana – jednog od najštetnijeg stakleničkog plina koji značajno doprinosi globalnom zatopljenju. Upravo je proizvodnja hrane na globalnoj razini odgovorna za 30 posto emisija stakleničkih plinova", navode iz Ministarstva.
Naglašavaju da svatko može i treba pridonijeti rješavanju tog problema. Donošenje smislenih odluka pri kupovini hrane, ali i dobro upravljanje vlastitom smočnicom, jedan je od načina kako možemo dati vlastiti doprinos. Odabir organske hrane, u čijoj se proizvodnji ne koriste kemikalije, te lokalno uzgojene hrane koja na putu do tržnice nije prošla pola svijeta i time pridonijela povećanju ispuštanja stakleničkih plinova. Također, planiranjem kupnje i obroka te pametnim korištenjem hladnjaka i zamrzivača za spremanje viška hrane, možemo doći korak bliže ka smanjenju stvaranja otpada od hrane.
Ministarstvo navodi i kako je smanjenje količine bio otpada koji se odlaže na odlagališta jedan od ciljeva koji je Hrvatska preuzela radi dostizanja visokih standarda zemalja EU u gospodarenju otpadom. Načini gospodarenja tom posebnom kategorijom otpada definirani su u novom nacrtu prijedloga zakona o održivom gospodarenju otpadom koji će uskoro biti upućen u vladinu proceduru.
U povodu Svjetskog dana zaštite okoliša Bernard Ivčić, predsjednik Zelene akcije, najveće udruge za zaštitu okoliša u Hrvatskoj u izjavi za Hinu istaknuo je kako je pozitivno da su Europska banka za obnovu i razvoj i HEP raskinuli ugovor o kreditu za hidroelektranu Ombla. Vjeruje da raskid ugovora zapravo znači zaustavljanje tog štetnog projekta, a to znači, "da neće doći do devastacije vrijednog područja".
"Sada je važno zaustaviti i izgradnju termoelektrane na uvozni ugljen 'Plomin C', te se okrenuti modernizaciji distributivne mreže i smanjenju gubitaka u prijenosu električne energije, povećanju energetske učinkovitosti te većem korištenju obnovljivih izvora energije", kazao je Ivčić.
Predsjednik Zelene akcije podsjetio je i da je u saborskoj proceduri drugo čitanje prijedloga zakona o zaštiti prirode.
