Preskupi smo, prezaduženi i moramo se ubrzano mijenjati - poruka je to koju je Vlada poslala s današnje sjednice, na kojoj je, po prvi puta otkako smo ušli u EU, usvojila dva ključna dokumenta - Nacionalni program reformi i Program konvergencije za razdoblje od 2014. do 2017. godine.
Linić: Loše je što cijene neće rasti
Slavko Linić je rekao da se ove godine očekuje nulta stopa rasta. Kaže da će manjak ove godine biti 4,4 posto umjesto dopuštenih tri posto, ali da se on smanjuje već 2015. godine, da bi već 2016. godine pao na 2,7 posto po EU metodologiji. Zanimljivo, Linić je istaknuo da će ove godine cijene rasti tek 0,6 posto.
"To je loše, ali ne treba se bojati deflacije. Već 2015. i 2016. godine će inflacija opet biti oko 1,5 posto", rekao je Linić.
Zoran Milanović je opet naglasio da previše trošimo i da jedan posto manjka bez gospodarskog rasta predstavlja omču oko vrata.
Milanović ponovno o Švedskoj...
"Bez gospodarskog rasta deficit postaje omča oko vrata. Država nam je skupa i neefikasna i to je kronična bolest", poručio je premijer.
"Švedska je 80-ih bila među prve četiri države, a onda je počela padati jer je bila skupa. Onda su 90-ih srezali za trećinu proračunsku potrošnju i onda se vratila u vrh svjetske ekonomije. Ne moramo ih kopirati, ali od njih treba učiti".
"Još jednom onima koji vole podsjetiti da su se građani prilagodili, a država nije - ja uvijek i govorim o državi".
"Filozofija je mnogima: Što me ide, što mi pripada, neću, ne dam i ne diraj moje. Ako nemamo rasta svaki dug je neodrživ", izjavio je Milanović na sjednici.
Hrvatska po prvi put kao članica EU mora prijaviti tri dokumenta za europski semestar na temelju kojih će Komisija izraditi prijedlog preporuka za Hrvatsku, koje potom usvaja i Vijeće EU-a.
Grčić: Važno je promijeniti imidž Hrvatske na karti zemalja
Na sjednici hrvatske Vlade govorilo se o problemima kao što su rigidno tržište rada, sustav socijalne zaštite, lošije poslovno okruženje.
"Zacrtali smo jasan put financijske konsolidacije koji će trajati tri godine. Važno je promijeniti imidž Hrvatske na karti zemalja koje mogu biti zanimljive investitorima. I tu smo ostvarili pomake u smislu stvaranja većeg povjerenja u smislu manjeg rizika od korupcije", izjavio je potpredsjednik Vlade BrankoGrčić.
"Ovo što danas usvajamo obvezuje u velikoj mjeri. To je sad crno na bijelo i zatvara prostor varalicama u politici, a posebno u opoziciji, koji obećavaju sve i svašta. U okviru ovoga ćemo se kretati i to je smrtna presuda populistima i prevarantima", kazao je premijer Zoran Milanović.
Prijedlog plana implementacije Garancije za mlade predstavio je ministar Mirando Mrsić. 'Iz Inicijative za zapošljavanje mladih za 2014-2015 osigurano je 66,35 milijuna eura Iz EU fondova do 2016. osigurano oko 150 milijuna eura', poručio je ministar.
NAJAVA
Na dnevnom redu nove sjednice Vlade su prijedlog nacionalnog
programa reformi i prijedlog programa konvergencije Republike
Hrvatske za razdoblje 2014. - 2017. godine.
Vlada će o tome raspravljati slijedom obveze prema kojoj do kraja travnja Europskoj komisiji mora dostaviti ta dva dokumenta na temelju kojih će Komisija izraditi prijedlog preporuka za Hrvatsku, koje potom usvaja i Vijeće EU-a.
Nacionalni program reformi definira stanje i planove provedbe ključnih strukturnih politika države, a Plan konvergencije određuje ključne karakteristike okvira makroekonomske i fiskalne politike. Te su aktivnosti dio procesa obveznog izvještavanja i usklađivanja ekonomskih politika država članica EU-a sa zajednički definiranim ciljevima i odredbama Unije.
Nepoštivanje tih odredbi rezultira sankcijama koje uključuju i "zamrzavanje" sredstava EU za državu članicu. Vlada će raspravljati i o prijedlogu zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, koji donosi nekoliko novina u odnosu na sadašnje rješenje.
Među ostalim se predlaže da postupak izvlaštenja, u slučajevima kada se izvlaštenje provodi radi izgradnje građevine ili izvođenja radova za koje je Vlada donijela odluku o proglašenju strateškog projekta, provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove pravosuđa.
Time se nastoji postići ubrzanje izvlaštenja, kao postupaka od posebnog interesa za državu. Pred Vladom je i prijedlog zaključka o prihvaćanju karte regionalnih potpora za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Karta regionalnih potpora definira dvije za potpore pogodne regije.
To su Jadranska Hrvatska i Kontinentalna Hrvatska. BDP po stanovniku u odnosu na prosjek EU-27, za regiju Jadranska Hrvatska iznosi 60 posto, a za Kontinentalnu Hrvatsku 61,67 posto. Sukladno smjernicama EU-a, ti omjeri BDP-a uvjetuju maksimalni intenzitet potpore za Jadransku Hrvatsku u iznosu od 35 posto bruto ekvivalenta potpore, a za Kontinentalnu Hrvatsku 25 posto bruto ekvivalenta potpore.
