Odgovarajući na pitanje hrvatskih novinara o najavama da će se s premijerom Račanom sastati na temu ustavnih promjena ovoga vikenda, predsjednik Mesić, koji boravi u dvodnevnom službenom posjetu Mađarskoj, rekao je u četvrtak kako nije nužno da to bude za vikend, ali da će svakako nastojati sastati se što prije.
"Riječ je o tome da sam dao svoje viđenje ustavnih promjena i sasvim je logično da o tome razgovaramo", rekao je Mesić, naglasivši da takva rasprava nikoga ne treba iznenaditi jer se tiče i funkcija predsjednika. "Ne mogu sudjelovati u saborskoj raspravi, ali svoje mišljenje mogu i, na kraju, moram reći", istaknuo je hrvatski predsjednik.
Ponovio je kako će se, unatoč velikim obvezama koje imaju obojica, s premijerom pokušati naći što prije. "Pokušat ćemo naći rješenje koje će izbalansirati odnose i omogućiti da parlament dobije čisti prijedlog koji može biti prihvaćen konsenzusom", kazao je predsjednik Stjepan Mesić.
Mesić se u komentaru Nacrta ustavnih promjena posebno osvrnuo na kumulaciju kontrolnih mehanizama (prijedlog Vlade i supotpis premijera) za koju drži da je pravno nedopustiva.
Svoje mišljenje predsjednik Mesić pismenim je putem uputio Odboru za Ustav, Poslovnik i politicki sustav Zastupničkog doma Sabora, predsjednicima klubova zastupnika i premijeru.
Predsjednik smatra da se utvrđenim Nacrtom ustavnih promjena odstupilo od dogovora i usaglašenoga teksta radnih skupina (predsjednika i stranaka šestorke) koji je prije upućivanja u saborsku proceduru potpisao s premijerom Račanom. Mesić drži da se ono što je obećao u predsjedničkoj kampanji - izbalansiran odnos predsjednika, Sabora i Vlade - mora odraziti u ustavnim promjenama. One, kaže, moraju ići u korist boljeg funkcioniranja države, a ne u korist bilo kojeg dijela vlasti.
Vlada se još nije javno očitovala o Mesićevim stajalištima.
Glede kumulacije kontrolnih mehanizama u predloženom Nacrtu ustavnih promjena, Mesić smatra da treba ostati samo na instituciji supotpisa, odnosno da je nepotrebno da se kontrola akata predsjednika države obavlja prije njihova donošenja (na prijedlog Vlade) i nakon donošenja (uz supotpis premijera).
Po važećem Ustavu predsjednik države, na prijedlog Vlade i supotpis premijera, može raspisati referendum o ustavnim promjenama i drugim važnim pitanjima za opstojnost Hrvatske te donijeti odluku o raspuštanju Zastupničkog doma. Također, na prijedlog Vlade odlučuje o osnivanju diplomatskih predstavništava.
Prijedlogom Nacrta ustavnih promjena predviđa se, pak, da Predsjednik pri odlučivanju o osnivanju diplomatskih predstavništava, osim uvažavanja prijedloga Vlade, bude ograničen i supotpisom premijera. Ograničena mu je i mogućnost opoziva diplomatskih predstavnika, o čemu predsjednik, prema važećim ustavnim odredbama, može samostalno odlučivati. Po novome bi za takvu odluku trebao, uz prijedlog Vlade, supotpis premijera i mišljenje mjerodavnog odbora Zastupničkog doma.
Mesić smatra da bi upotreba mehanizama 'prijedlog vlade i supotpis premijera' u praktičnoj primjeni značila da predsjednik neće moći imenovati niti jednog veleposlanika, a da mu ga prije toga ne predloži premijer, odnosno da čak i nakon donošenja odluke o imenovanju, premijer može, ako se s predsjednikovim izborom ne slaže, odbiti supotpisati imenovanje. To bi značilo, drži Mesić, da se položaj šefa države pretvara u čistu formalnost, bez ikakvih stvarnih ovlasti po tim pitanjima. To je, dodaje, u suprotnosti s prihvaćenim stajalištem o sukreiranju vanjske politike predsjednika države i Vlade.
Predsjedniku je Nacrtom ograničena i mogućnost samostalnog donošenja uredbi sa zakonskom snagom u slučaju ratnog stanja ili ugroženosti hrvatske države, a kada su tijela državne vlasti onemogućena da redovito obavljaju svoje djelatnosti. Za te bi uredbe, po Nacrtu, također trebao prijedlog i supotpis premijera.
Što se tiče raspuštanja Zastupničkog doma, predsjednik Mesić je mišljenja da je postojeće ustavno rješenje puno bolje od predloženog, jer taksativno navodi pretpostavke kada može doći do raspuštanja Doma, dok toga u Nacrtu nema. Po sadašnjim odredbama predsjednik može raspustiti Zastupnički dom na prijedlog Vlade i supotpis premijera, a nakon savjetovanja s predsjednikom Sabora, ako Dom izglasa Vladi nepovjerenje ili ako u roku od mjesec dana od predlaganja ne prihvati državni proračun. U Nacrtu ustavnih promjena stoji da bi predsjednik mogao raspustiti Zastupnički dom na prijedlog Vlade i uz supotpis premijera nakon savjetovanja s predsjednicima klubova zastupnika. Najgorim dijelom te odredbe Mesić drži 'savjetovanje s predsjednicima klubova zastupnika'.
Predsjednikove primjedbe upućene su i na predloženo rješenje o sklapanju međunarodnih ugovora. Naime, predsjedniku se Nacrtom promjena ograničava sklapanje međunarodnih ugovora prijedlogom Vlade. Osim što je pravno neutemeljena, ta je odredba i politički neodrživa jer je predsjednik Republike taj koji zastupa zemlju u inozemstvu, ocjenjuje Mesić.
Takoder drži da bi članak Ustava koji se odnosi na Hrvatsku narodnu banku trebalo dopuniti odredbom o imenovanju guvernera i članova Savjeta guvernera HNB-a. Njih bi imenovao Hrvatski državni sabor na prijedlog predsjednika države. Mesić smatra da je to važno u uvjetima visokog stupnja segmentiranosti biračkog tijela kakav je u Hrvatskoj i kada su moguće različite kombinacije koalicijske vlasti. Takva bi odredba omogućila neovisnost središnje banke. Slična rješenja postoje u drugim razvijenim parlamentarnim demokracijama i većini postkomunističkih zemalja.
Mišljenje o Nacrtu ustavnih promjena komentirao je Luka Trconić (HSS), član Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma. Intervenciju šefa države Trconić je ocijenio vrlo razboritom i, što se tiče HSS-a, smatra kako "nije nemoguće da dosta bitnih stavki ne bude i prihvaćeno".
Iznoseći stajališta stranke, Trconić je ocijenio da primjedbe nisu takve naravi da se stajališta izmedu njega i Vlade ne bi mogla približiti i postići kvalitetno zajedničko rješenje o ustavnim promjenama. "Bolnom točkom" Trconić je označio ustavno-pravni položaj obavještajne zajednice. "Predsjednik predlaže nešto što je neprihvatljivo za HSS - da Vlada upravlja civilnom i vojnom kontraobavještajnom funkcijom i operativom sustava, a da predsjednik države nadzire operativnu učinkovitost cijelog sustava i imenuje upravu obavještajnih funkcija i vojnih i civilnih", kaže Trconić. U tom slučaju bila bi to vrlo jaka pozicija šefa države, koja bi zapravo bila na razini predsjedničkog sustava, a ustavnim se izmjenama hoće u parlamentarnu demokraciju. HSS stoga ostaje pri prvom prijedlogu - da se predsjedniku, budući da je vrhovni vojni zapovjednik, dodijeli nadzor nad vojnim službama, a da civilne obavještajne službe ostanu pri Vladi i Saboru, naglasio je Trconić.
Od ključnih primjedaba u kojima je predsjedniku države dao za pravo, Trconić je suglasan da nije dobra akumulacija dvaju kontrolnih mehanizama, odnosno da je nužan prijedlog Vlade kako bi predsjednik države nešto poduzeo, a onda, da bi nešto i učinio, još treba i supotpis premijera. Treba se odlučiti za jedno ili drugo, kaže Trconić. U suprotnom je pitanje kakve onda ovlasti predsjednik države ima? Uvjeren da se radi o nesporazumima i da nije na djelu nikakvo sužavanje predsjedničkih ovlasti, Trconić je istaknuo da do njih dolazi jer čisti parlamentarni sustav ne trpi neposredan izbor predsjednika jer se u takvom sustavu predsjednik bira u parlamentu.
Ali, ako se hoće zadržati institut neposrednog izbora, onda se predsjedniku moraju dati izvorne ovlasti po Ustavu. Onda, po žargonu, "Predsjednik ne može biti fikus", rekao je Trconić.
S predsjednikom države Trconić se ne slaže u dijelu u kome se protivi tomu da se o njegovu izvješću o stanju države i nacije raspravlja u parlamentu kao i tomu da, budući da je neposredno izabran, uopće podnosi izvješća Saboru. HSS smatra da je predsjednik države ipak pravno odgovoran Saboru, budući Sabor može, u slučaju kršenja Ustava, pokrenuti pitanje njegove odgovornosti. "Pravnu odgovornost teško je odvojiti od političke, a konačno i pristojnost nalaže da se podnese izvješće najvišem predstavničkom tijelu ako već hoćemo ojačati ulogu parlamenta", kaže Trconić.
Neprihvatljivo mu je i da Sabor imenuje guvernera i članove Savjeta Hrvatske narodne banke (HNB) na prijedlog predsjednika države. To smatra "nagrizanjem" bitne uloge parlamenta. HNB kao središnja financijska institucija mora biti odgovorna zakonodavnoj vlasti, smatra Trconić. Slaže se, medutim, s primjedbama predsjednika države da je iz Nacrta izostavljen pojam državnog poglavara, koji je, kaže Trconić, nepopularan i profaniran, ali je ipak precizno odražavao poziciju predsjednika države.
Primjedba je na mjestu, rekao je, jer je predsjednik države izvorno "zastupnik države", što bi mogao biti mogući zamjenski termin. Predsjednik je, medu ostalim, u pravu i što se tiče nacina razrješenja predsjednika Vrhovnog suda, odnosno da Ustavni sud ne bi trebalo uvlačiti u domenu pravosuđa i davati mu prava koja mu ne pripadaju, ocijenio je Trconić.
