"Sretna sam da izradu kurikuluma privodimo kraju, a sad nam slijede aktivnosti edukacije, opremanja, izrade materijala te praćenje provedbe. Ove recenzije su nas ohrabrile da smo na dobrom putu u građenju suvremene škole za 21. stoljeće, škole za život, a ne samo ocjenu. Posebno sam ponosna na ljude u Stručnoj radnoj skupini za Informatiku", izjavila je Hini ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
Inozemni recenzenti za kurikulume organiziraju se preko Stalnoga predstavništva Hrvatske u Europskoj uniji i to po jedan iz svake zemlje, doznaje se iz MZO.
Austrijski ocjenjivač ističe da je hrvatski kurikulum informatike pozitivan primjer razvoja kurikuluma u Europi, s obzirom na to da uzima u obzir društveni i gospodarski razvoj posljednjih godina u Europi. Karakterizira ga jasna struktura koja uključuje i profesionalne i pedagoške pristupe informacijskoj tehnologiji i medijskom obrazovanju, a struktura, opisi i ishodi kurikuluma odražavaju aktualne pedagoške i znanstvene pristupe u tom području, smatra recenzent.
Uspoređujući ga s austrijskim ističe da oba uključuju ključne kompetencije, tehničko razumijevanje, vještine i praktičnu primjenu, vještine rješavanja problema te sposobnosti sudjelovanja u društvu te tržištu rada.
Recenzent iz Ujedinjenog Kraljevstva hrvatski kurikulum smatra boljim od engleskoga jer su ishodi učenja i sadržaji širi te dobro uravnotežuju znanje i vještine, a ishodi su dobro povezani s ostalim nastavnim predmetima.
Osim toga, ishodi učenja i sadržaji potpuno su primjereni uzrastu učenika, izazovni, ali dobro uravnoteženi između znanja i vještina, ističe se u recenziji.
No, napominje se, tijekom prvih godina njegove primjene, bit će potrebno pažljivo praćenje i vrednovanje, s posebnim naglaskom na praćenje i nadopunjavanje područja online sigurnosti.
Estonski recenzent smatra da su ishodi u hrvatskom kurikulumu jasno i strukturirano napisani što učiteljima omogućava jednostavniju primjenu, no preporučuje izradu pratećih metodičkih priručnika.
Isto tako smatra da se naglasak ne treba stavljati samo na programiranje, nego i na rješavanje problema, komunikacijske vještine, dizajn i prilagodljivost, kao i na posebnosti svoje zemlje te kompetencije koje će najbolje pridonijeti razvoju osobe i gospodarstva i biti upotrebljive i za deset godina.
Estonski kurikulum, smatra recenzent, daje više slobode učiteljima u odabiru sadržaja i metoda te potiče povezivanje obrazovanja i industrije.
