Predsjednik DC-a pozdravlja prihvaćenu Deklaraciju, ali drži da je ona mogla više odraziti težnju Hrvatske, Slovenije, BiH i Makedonije da se problem sukcesije bivše SFRJ konkretizira u najvećoj mogućoj mjeri.
Međutim, DC je, kaže, manje zadovoljan što je Deklaracijom Hrvatska dobila ipak samo potencijalnu šansu za uključivanje u Europsku uniju, što je manje nego što su dobile zemlje koje su prije završile pregovore s EU o Sporazumu o stabilnosti i suradnji.
Interes je Hrvatske, ističe Granić, da se čim prije, a najviše za šest mjeseci, završe pregovori između Zagreba i Bruxellesa o Sporazumu o stabilnosti i pridruživanju, i to uz što veći konsenzus svih snaga na hrvatskoj političkoj pozornici.
Na pitanje novinara kako komentira obvezu regionalne suradnje u Deklaraciji, Granić kaže kako je ta odredba bila očekivana. Drži da se Hrvatska tomu ne treba protiviti jer je takva suradnja uobičajena u razvijenom demokratskom svijetu, te da bitno pridonosi stabilnosti i gospodarskom razvitku cijelog područja. Međutim, Granić drži da se Hrvatska mora odlučno usprotiviti bilo kakvom političkom institucionalnom okviru zemalja u regiji, pa i onom o carinskoj uniji.
Granić pozdravlja i odluku izaslanstva SRJ da prihvati obvezu svake države da surađuje sa Sudom u Den Haagu, ali će konačnu odluku o tom činu jugoslavenskog izaslanstva dati tek kada Beograd to svoje deklaratorno opredjeljenje potvrdi u praksi.
