U rizičnu skupinu potencijalnih srčanih bolesnika, osim onih koji imaju visoki tlak, višak kolesterola, puše i debeli su, spadaju i oni koji se često ljute, a rezultati novih istraživanja dokazuju da je vjerojatnost srčanog udara kod onih koji se ljute čak tri puta veća.
Dosadašnje studije koje povezuju emocije i naše zdravstveno stanje ustvrdile su postojanje uzročno-posljedične veze između stresa i stezanja krvnih žila koje uzrokuju cijeli spektar bolesnih poremećaja od slabe cirkuladije do blokiranja arterija.
Korak dalje u istraživanju negativnih emocija dovela su do potvrđivanja veze između ljutnje i srčanog udara, pogotovo u slučajevima srednjovječnih muškaraca i žena s normalnim krvnim tlakom.
Gotovo 13.000 odraslih osoba koje se pratilo kroz razdoblje od šest godina, a već su tijekom testiranja potpadali u rizičnu skupinu, doživjeli su srčan udar. Vrlo jednostavnom anketom određivanja stupnja ljutnje i ostalih negativnih osjećaja moguće je dijagnosticirati rizičnu skupinu kojoj ispitanik pripada kao i mogućnost tretiranja bolesti.
Znanstvenici smatraju da činjenice proizašle iz ovog istraživanja ukazuju da srčani problemi nisu bili uzrokom ljutnje. Upravo je obrnuto.
