Nakon što je danas
Državni zavod za statistiku objavio da je deficit ili manjak
sektora opće države u 2014. godini iznosio 8,8
milijardi kuna ili 5,7 posto BDP-a, dok je dug opće države
dosegao 85 posto BDP-a ili 279,5 milijardi kuna, a ministri
BrankoGrčić i
BorisLalovac odmah nakon toga
sazvali izvanrednu presicu kako bi pojasnili da u
vrijeme krize "svi moramo na jednak način podijeliti teret", u
prvoj emisiji RTLDirekta sa
ZoranomŠprajcom u glavnoj
ulozi, ministar financija je komentirao jesu li i na koji način,
nakon građana, na udaru Vladinih mjera konačno i državni
uhljebi.
Šprajc: Ministre, mnoge od ovih točaka na koje udarate su
stranačka lena, agencije, uprave... Imate li vi potporu i stranke
i premijera da se obračunate s njihovim
troškovima?
Lalovac: Analize koje smo radili bile su
prilično studiozne, ovo su vrlo konkretne i striktne mjere koje
će ministarstvo financija već od sutra pratiti. Dat ćemo im i
naloge, tri mjeseca da revidiraju svoje ugovore o najmu gdje su
dosada bili. Imali ste dosad djelatnika koji je mogao imati i
sobu od sto kvadrata i slične stvari... Uvest ćemo striktne mjere
bez obzira što su oni dugi niz godina govorili da je to udar na
njihovu neovisnost. Zbog toga se vjerojatno nije imalo dovoljno
snage da se krene i u rezanje u njihovom dvorištu.
Šprajc: Iza ovoga stoji cijela Vlada?
Lalovac: Iza ovih rezova stoji sto posto cijela
Vlada. Jasne su poruke i Bruxellesu da će Vlada ispuniti svoje
obveze i što se tiče racionalizacije i učinkovitosti.
Šprajc: Velik udar bit će i na HŽ i Hrvatske autoceste,
njihove plaće i radna mjesta. Bojite li se ovih sindikalnih
prijetnji i eventualnog štrajka?
Lalovac: Dvanaest i pol milijardi radi centralna
država deficit. Samo HŽ Infrastruktura radi 850 milijuna kuna
deficita iz tekućeg poslovanja, a autoceste 200 milijuna kuna. Te
dvije kompanije rade deficit od milijardu kuna. Ako sve to
zbrojite, dođete do računice od 18 milijardi kuna. Samo neka
odgovore kako smanjiti deficite. Što se tiče njihovih prava, ja u
to ne ulazim, meni je samo bitno da smanjim deficit da možemo
financirati državu.
Šprajc: Hoće li ići proces IPO-a za HAC-ONC
privatizaciju?
Lalovac: To bi svakako utjecalo na smanjivanje
javnog duga, odnosno rasterećenje i trošak kamata, ako budu preko
10, 11 milijardi kuna.
Šprajc: Najveći problem ovog deficita su kamate - oko 10
milijardi kuna država plaća samo kamate. Neki dan je guverner
HNB-a upozorio građane da im rate kredita u budućnosti mogu samo
rasti, ali taj rast kamata prvo će se odraziti na državu i
kredite državi. Hoće li Hrvatska preživjeti taj
udar?
Lalovac: Hrvatska će svakako preživjeti, ali ja
još nisam dobio odgovor poslovne zajednice zašto kamate nisu
padale kada je EURIBOR pet posto poena bio niži nego 2008.
godine...
Šprajc: Kažu zato što je rastao na rizik države, za što
ste vi krivi, odnosno Vlada...
Lalovac: Da, za to smo mi krivi. Država se sada
duplo jeftinije zadužuje nego 2008. godine, danas se zadužujemo
po dva posto... Moja osobna želja je da se hrvatski građanin
zadužuje onoliko koliko i austrijski, talijanski ili njemački.
Onda govorimo o jedinstvenom europskom tržištu i jedinstvenoj
Europi.
Šprajc: Kako to osigurati? Bankari najavljuju rast
kamata...
Lalovac: Ako bude potrebe, ponovno mijenjati
zakone, a ja se nadam da neće biti. Svakako ćemo zaštititi
građane, da to bude jedinstveno tržište za sve. Ja sam razgovarao
s brojnim ministrima, pitao sam ih kako su oni rješavali te
probleme pa su mi odgovorili kako njihovi građani imaju čak i
negativne kamate. Nedavno je bilo čak i da banka plaća
građanima.
Šprajc: Vi baš ne volite bankare?
Lalovac: Ja volim da se jednostavno i
transparentno kaže građanima koliko su se zadužili, koji su
njihovi uvjeti. Ne volim kada i kardinalu kažu da pazi šta
govori, kao i ministru financija, to nije način komunikacije u
Hrvatskoj.
Šprajc: Zašto nemate hrabrosti konačno uvesti porez na nekretnine? Dobiva se dojam da se time najviše štititi one koji najviše imaju, od banaka do bogatih rentijera s dvije tri ili više nekretnina...
Lalovac: Idemo prema tome, to će u budućem mandatu morati biti napravljeno, bez obzira na to koja će Vlada biti na vlasti, pogotovo kada govorimo o neiskorištenim nekretninama. Mislim da nas u idućem mandatu i u sljedećim godinama očekuje značajno oporezivanje bogatstva.
Šprajc: Vaš šef premijer Zoran Milanović oduševljen je francuskim ekonomistom Tomasom Pikettyem, a ovaj je pak prilikom nedavnog boravka u Zagrebu ostao iznenađen da Hrvatska nema jedan od osnovnih poreza u Europi, a to je porez na nasljedstvo. Planirate li ga konačno uvesti?
Lalovac: Da, no mi ne bismo htjeli da se netko tko ima mali komadić zemlje ili neku ušteđevinu, proglasi bogatašem. To će se prije svega uvesti onim ljudima koji imaju keš, neko bogatstvo, i koji mogu unovčiti tu imovinu. Mi ćemo svakako otvoriti dijalog u tom kontekstu, i ukoliko postignemo jak konsenzus, jer znate da i unutar koalicije mora postojati jak konsenzus, onda će se moći krenuti s time.
Šprajc: I nakon izmještanja HZZO-a iz državne riznice, zdravstvo je nastavilo gomilati dugove. Kako ocjenjujete taj potez koji će državu koštati 11 milijuna kuna?
Lalovac: Odluka o izdvajanju HZZO-a iz državne riznice za mene kao ministra financija nije bila racionalna, no s tim novcem i dugovima sada upravlja ministar Varga. A koliki su dugovi, to ćete morati pitati ministra Vargu.
Šprajc: Vratimo se na troškove državne administracije. Podržavate li vi preseljenje Ministarstva zaštite okoliša i njegovih agnecija u luksuzne urede Zagrebtowera, čiji će najam stajati više od 11 milijuna kuna godišnje u nečiji privatni džep?
Lalovac: Ja svakako ne podržavam ništa što nije racionalno, a on nas uvjerava da je to racionalan potez. Ukoliko će se uklopiti u novi model, onda u redu. Ukoliko ne bude, vjerojatno će morati tražiti drugi prostor.
Cijeli intervju s ministrom financija pogledajte u video prilogu!
