Surogat stvarnosti – pola stoljeća hrvatske animacije naziv je izložbe koja u prvi plan iznosi likovnost u animaciji, zaustavlja sliku i posvećuje se pojedinom kadru, čime se posjetiteljima omogućava uvid u brojnost likovnih tehnika i raznolikost autorskih rukopisa okupljenih pod nazivom Zagrebačka škola animiranog filma.
Neposredni povod ove izložbe 50. je rođendan Oskarom nagrađenog Surogata. Godina 1961., godina nastanka Vukotićeva remek-djela polazna je točka kako onoga što će biti prikazano i pokazano na zidovima Hrvatskog društva likovnih umjetnika, tako i onoga što je bilo predmetom našeg malog istraživanja putem ističe kustosica Marta Kiš.
Što je ta Škola koju su 1958. godine u Cannesu imenovali filmski kritičari George Sadoul i Andre Martin te što se stvara nakon pedesetih godina koje su u mislima javnosti ostale njenim jedinim simbolom? Kustosice Marta Kiš i Karla Pudar postavile su izložbu koja obuhvaća posljednjih pedeset godina hrvatske animacije te omogućuje publici istraživanje samog pojma Škole, njenog trajanja i utjecaja, kao i nasljeđa.
Izlaganjem skica, crteža i celova predstavljeni su brojni autori animiranih filmova, a ističu se elementi pokretnih animiranih filmova koji ponekad prolete ekranom te ih prosječno gledateljevo oko često i ne primijeti.
Danas, više od pola stoljeća nakon osnutka fenomena poznatog kao Zagrebačka škola animiranog filma, nedvojbeno svjedočimo o njezinoj važnosti kako u međunarodnom tako i u domaćem kontekstu. Sam naziv izložbe referira se na animaciju kao vizualnu formu koja seže u sasvim imaginarnu stvarnost i otvara prostor pojedincu da je tumači po vlastitome nahođenju, ali se njime i simbolično obilježava pola stoljeća od nastanka istoimenog filma, napominje kustosica Karla Pudar.
Premda je naglasak na likovnom istraživanju i dosad nepokazanim materijalima, prikaz više od 50 animiranih filmova zaokružuje priču o kontinuitetu, a izloženi materijali uz projekcije otvaraju prostor za analizu teza o autorskim i stilskim grupacijama unutar kruga Zagrebačke škole animiranog filma. Filmovi su podijeljeni po cjelinama, počevši od davne 1958. godine pa sve do suvremenih ostvarenja, dok se kronologija zadržava u dijelu likovnih materijala kako bi se mogao pratiti razvoj autora i likovnih nastojanja.
Uz izložbu valja istaknuti i opsežan katalog u čijem su opusu tekstovi istaknutih autora poput filmskog teoretičara Nikice Gilića, muzikologinje Irene Paulus, likovnog umjetnika Krešimira Zimonića koji su pokušali ukazati na slojevitost animiranog filma kao medija te široki i neizbježni društveni kontekst koji je pomogao u njegovoj afirmaciji.
U sklopu izložbe organizirane su i radionice animiranog filma za odrasle, ali i najmlađe te projekcije filmova. . Radionica za najmlađe Baltazar i prijatelji održat će se u subotu, 11. 6. i 2. 7. 2011. pod vodstvom akademskog umjetnika Ivana Fijolića. Animirani laboratorij voditelja Draška Ivezića od 16. – 19. 6. polaznicima će pokazati osnove animiranoga filma na najbrži mogući način, tako da će na licu mjesta namjestiti, snimiti, animirati i gledati animirane klipove.
Radovi studenata Odsjeka za animirani film i nove medije Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu bit će prikazani u utorak, 14 lipnja, a predstavljaju recentnu produkciju animiranih studentskih ostvarenja.
Za utorak, 28. lipnja, predviđena je projekcija prvog hrvatskog dugometražnog crtanog filma Čudesna šuma
Izložba Surogat stvarnosti – pola stoljeća hrvatske animacije otvorena je od 9. lipnja do 3. srpnja.
