Europa je, čini se, došla do ruba pa iz Bruxellesa poručuju: štednja nikad nije bila sama sebi svrha, tražili smo samo strogu kontrolu deficita u proračunima država članica. No čini se da ni to više nije lako.
"Iako vjerujem da je takav politički smjer u temelju ispravan, mislim da je trenutačno dosegnuo svoje granice. Da bi bila uspješna, takva politička odluka mora biti ne samo dobro osmišljena, nego mora imati i minimum političke i društvene podrške", tvrdi predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso.
A kako kriza traje predugo, podrške rezovima više nema pa je potrebno djelovati.
"Treba nam više izravnih mjera kojima će se potaknuti stvaranje radnih mjesta i gospodarska aktivnost", kaže predsjednik Europskog vijeća Hermann Van Rompuy.
Gospodarstvo pokušavaju potaknuti i u Hrvatskoj, gdje se u međunarodnoj konkurenciji natječu tek rijetki. U prošlom je rebalansu proračuna više novca bilo samo za - znanost. I to 40 milijuna kuna.
"Nekome se to neće dopasti, netko će tražiti na nekoj drugoj stavci u proračunu koji hrani puno usta apsolutnu sigurnost, ali nje nema. Ne mogu nikome jamčiti, kao što ne mogu jamčiti ni onom privatniku il samozaposlenom da će sljedeći mjesec biti isto kao i prošli mjesec”, kaže predsjednik vlade Zoran Milanović.
Dodatna potrošnja nije moguća zbog deficita, dodatnim rezanjem bi ugrozili gospodarski rast, pa iz Vlade tvrde: ovakvim balansiranjem preduhitrili smo Europu.
"Mi idemo srednjim putem. Ja često volim reći da hodamo po rubu i čini mi se da smo mi po svom pristupu i po svojoj strategiji preteča politike koja se sad zagovara u Europskoj uniji", tvrdi potpredsjednik vlade Branko Grčić.
Politike koja je sve dosad, tvrdi predsjednik, bila pogrešna.
"Rigorozne mjere nikad nisu dovele do rjesenja pa je jasno će sve zemlje morati traziti druge načine za izlazak iz krize", tvrdi predsjednik RH Ivo Josipović.
Uključujući i Hrvatsku, bez obzira na sve tvrdnje o srednjem putu.
