Glavobolje, bolovi u kostima, mišićima, nekad s temperaturom, nekad bez nje, sa ili bez proljeva, nekad nalik na gripu, nekad na običnu prehladu. Kod nekih pacijenata ispostavi se da je riječ o covidu, drugi pak na covid ispadnu negativni.
Proteklih tjedana u medijima u Hrvatskoj pojavljuju se članci o učestalim virozama, povrh četvrtog vala covida koji sad već praktično svakog dana odnese po više od deset ljudskih života dnevno.
Kod prof. dr. sc. Branka Kolarića provjerili smo koliko smatra da drže vodu teze da smo se prošle sezone gripe i prehlada toliko štitili od covida da smo se vrlo uspješno zaštitili i od uobičajenih sezonskih viroza, pa smo na neki način izgubili dio imuniteta na "trivijalne" viroze kojega bismo inače imali.
"Da, na neke od njih smo sada sigurno osjetljiviji nego što smo bili prije dvije godine", potvrdio nam je Kolarić tezu o većoj podložnosti sezonskim virozama danas.
Riječ je o fenomenu koji ljudi primjećuju odvajkad. Čak je, primjerice, iskoristio i Miljenko Smoje u svom "Velom mistu" kroz lik Picaferaja (Njegova Svitlost). Picaferaj je sa škovacinom Jozom bio u posjetu nešto oboljelom načelniku Vici i filozofirao o tome da povremeno zakačiti kakvu virozu, naravno, pod uvjetom da gripa ne ubije čovjeka, "dojde ka neka prova za organizam, da vidiš kakvi su ti unutra motori, koliko ji moreš opteretit.:
"Jema tako judi ka planine, nikad ji u životu nije zabolilo, a čin ji ča takne, omar partidu. A jema jopet meškinastoga svita, uvik su u bolestima, jedva se vučedu, a uvatidu po devedeset godin."
Poučak Smojinog fiktivnog mislioca
Kako je riječ o fiktivnom Smojinom liku, najvećem mizantropu Splita između dva svjetska rata i neostvarenom piromanu, posljedično nekvalificiranom za medicinsku ekspertizu, koliko god Picaferaj bio vrstan filozof naturščik, o podložnosti sezonskim virozama razgovarali smo s Kolarićem, epidemiologom iz NZJZ-a "Dr. Andrija Štampar".
Ispričao nam je dio onoga što je ljetos spominjao na jednom berlinskom online simpoziju.
"U domovima za starije, koje ja pratim, u vrijeme covida umrlo je manje ljudi nego inače, nije bilo nikakvih viroza, nije bilo proljeva, norovirusa", iznio nam je podatak i objasnio:
"To vam se pojavi u domu (za njegu starijih) i netko od 90 godina jednostavno ode od toga. Mi uopće nismo imali tih domskih hospitalnih infekcija, kako god da zovete ove infekcije u kolektivima, zbog mjera protiv covida."
"Na neke od tih bolesti, na neke od viroza mi stičemo određeni imunitet, na neke ne. Neke su nam zaista svake godine nove, tako da se ovo ne može reći za sve", objašnjavao nam je dalje:
"Na neke smo sigurno kao populacija manje prokuženi nego prošle godine, uključujući i gripu. I sad, mi ove godine u Hrvatskoj već sada imamo 70 slučajeva gripe, što je jako, jako puno za ovo doba godine."
Zašto ne iskoristiti manje umiranja od gripe?
Imajući u vidu posljednjih tjedana češće prehlade i viroze, rekao je da je moguće da je riječ o posljedici toga što se stanovništvo prošle sezone prehlada i gripe nije prokužilo kao što bi inače, zaštićeno ovaj put mjerama protiv covida.
Dio populacije svake godine se cijepi, prošle godine posebno mnogo. Oni koji se nisu cijepili, povrh toga nisu se niti prokužili prošle godine, tako da se nije postigla jedna kolektivna razina imuniteta protiv gripe, koja ne bi bila dovoljna potpuno nas zaštititi, ali koja bi ipak imala svoj značaj.
"Pretpostavljam, kako smo prošle godine nosili maske, gripe nismo imali niti jednog slučaja, da ove godine imamo slabiji imunitet."
"Kako nije bilo zaražavanja, vjerojatno imamo više osjetljivih pojedinaca", konstatirao je.
Za izglede za sezonu gripe koja eto već počinje, dodao je:
"Opet vam sve to ovisi kakve ćemo imati mjere za covid. Ako ćemo imati maske i socijalne distance na jesen, onda će to i ove godine sprečavati gripu. Ako nećemo, mogli bismo imati puno više gripe. To je jedno teorijsko predviđanje."
"Meni je ovo pouka da ću za svoje starije, kako se bavim gerontologijom, da ću im kad prođe covid, u 11., 12., 1. mjesecu dok je sezona gripe, svima reći: 'Dragi moji stariji, kad idete u tramvaj, u javne prostore, vi lijepo nosite maske'", rekao je.
Sjećate li se onih europskih ili japanskih 'čudaka' s maskama?
Pokazalo se da maske čine bitnu razliku i protiv gripe, bolesti koja za starije osobe, za ljude bitno narušenog zdravlja uopće nije bezazlena i može dovesti i do smrti.
"Prije pandemije rekli bismo za nekoga s maskom u tramvaju da je čudak. Sad, nakon ove pandemije, mislim da će to biti prihvatljivo", kazao je.
Primijetili smo da osjetljiviji ljudi godinama, pa i desetljećima diljem zapadne Europe, posebno u visokoindustrijaliziranim zemljama s visokom gustoćom naseljenosti poput Japana i Južne Koreje, u jesen i zimi zaštitne maske najnormalnije nose.
"Tako je. I još jedan razlog su smog i zagađenje", potvrdio je.
Kolarić pritom nipošto ne zagovara opsesivan način života, nego jedan pragmatičan pristup:
"Ne mislim da se moramo zabarikadirati. Ali, zašto ne maske kad je sezona gripe, kad imamo višak smrtnosti? To (gripa), naravno, nije razina smrtnosti kao kod covida, ali zašto to ne spriječiti ako se može?"
"Za druge viroze, ono što zovemo obična prehlada, rinovirus, adenovirus", istaknuo je dalje razliku kod takvih viroza, "mi za njih ionako nemamo dugotrajan imunitet… Za neke da, ali imate tih viroza na stotine."
Umro je omanji grad, sad kreće opet
"Za neke se isto tako dogodilo da smo izgubili imunitet i možemo zato biti osjetljiviji. Ne za sve. To su stotine takvih virusa koji mogu uzrokovati prehlade, šmrcavice, te blage upale dišnih putova. Recimo kod djece. Ona u prosjeku u prve dvije godine imaju po jednu virozu mjesečno. Znate da su stalno šmrkava. A onda se vremenom ipak stvori neki imunitet i onda imamo pola godine, godinu, dvije kako na koji od tih mikroorganizama. Ali, da, na neke od njih smo sada sigurno osjetljiviji nego što smo bili prije dvije godine", konstatirao je.
E sad, nositi onda maske ili ne i svjetlu te strane opasnosti po zdravlje odnosno po stanje imuniteta?
"Ne, to nije razlog da se ne nose maske, pa da se prokužimo prehladama i ostalim", upozorio je Kolarić.
Covid je u Hrvatskoj, registrirano je, do sada usmrtio oko 8500 ljudi, jedan manji grad. Zadnjih je dana umiralo danas 12 ljudi, prije toga 13, pa 12, pa 14…
Pulmolog Saša Srića kazao je 7. rujna za RTL.hr povodom tadašnjih poziva Gordana Lauca da "sve mjere treba ukinuti" i da se "ove zime više boji gripe nego covida", da ruši rekorde u iznošenju skandaloznih i opasnih izjava", te je tada upozorio da ćemo ovakvim tempom kroz mjesec dana, a to je sad već na nekih dva tjedna imati dnevno umrlih "najmanje 30".
Cijepiti se, ne uhvatiti i gripu i covid, paziti na svoj život
Usto, još krajem ljeta brojni su liječnici specijalisti, epidemiolozi, znanstvenici upozoravali da nam ove jeseni i zime uz delta soj prijeti i gripa i da će oni građani, koji budu tako "sretne ruke" da istodobno zakače oboje, biti u posebno opasnom stanju po život.
Konačno, već tjednima se konstatira da su i oboljeli i oni kojima u bolnicama nastoje spasiti živote respiratorom, pa tako i umrli, velikom većinom ljudi koji se nisu cijepili i apsolutno sve mlađe i mlađe osobe.
Zbog svega toga, kako ne bi bilo nikakve zabune, za cjepiva je Koalrić u razgovoru za RTL.hr istaknuo ovo:
"Cjepiva imamo protiv gripe, protiv covida i protiv pneumokoka. Na ostale viroze cjepiva ne djeluju, te će pojavnost drugih viroza ovisiti o mjerama za sprečavanje covida."
Jedan od argumenata protivnika covid potvrda, pa čak i nekih koji su jučer javno izjavljivali na Zrinjevcu, a iz sustava su zdravstva, jest to da se i cijepljeni protiv covida mogu razboljeti.
"Da, mogu se i cijepljeni razboljeti, ali to nije argument da se netko ne cijepi. Jer, cijepljenje praktično desetkuje učestalost smrtnosti", komentirao je Kolarić.
