Hrvatska iz dana u dan broji sve više i više novozaraženih koronavirusom. Ono što se sve više i više spominje posljednjih mjeseci jest Nacionalni stožercivilne zaštite RH koji upravlja cijelom situacijom.
Vlada ga je osnovala 20. veljače. Najavljuju se i tužbe protiv njegovih odluka za koje neki smatraju da su 'protuustavne', a mi smo izdvojili najrigoroznije mjere koje nam je Nacionalni stožer donio od početka epidemije pa do danas.
Prvi slučaj zaraze koronavirusom pojavio se 25. veljače u Zagrebu kada je obolio mladić koji je bio na utakmici u Italiji. Idućih dana počeli su se redati i novi slučajevi. No, na početku epidemije nije bilo ni približno oboljelih koliko ih imamo sada.
Rijetko tko se neće prisjetiti da smo još do prije par mjeseci bili u 'karanteni'. I to je vjerojatno i najrigoroznija mjera Stožera. Uvođenjem e-propusnica bili smo osuđeni na to da ne smijemo odlaziti iz mjesta prebivališta čak ni u susjedni grad, a kamoli u drugu županiju. Odluku o uvođenju propusnica 23. ožujka potpisao je šef Nacionalnog stožera Davor Božinović.
Propusnice su ukinute nakon nešto manje od dva mjeseca, točnije 11. svibnja. Tada su građani mogli slobodno putovati po Hrvatskoj. A stroga mjera koja se donijela bila je i ona zabrane prelaska preko granice osim u nekim slučajevima.
Izuzeci su bili svi medicinari te osobe koje zahtjevaju hitno liječenje, prekogranični radnici, prijevoznici robe, diplomati i policijski službenici te timovi i službe Civilne zaštite i putnici u tranzitu. Ta je odluka na snagu stupila 19. ožujka. Ukinula se 9. svibnja.
Isti dan kada se uvela i odluka o zabrani prelaska preko granice, Stožer je otkazao sve javne događaje i okupljanja te obustavio rad za sve uslužne djelatnosti koje nisu prijeko potrebne za funkcioniranje zajednice.
Zatvorili su se kafići, restorani, kina, muzeji, trgovine koje ne prodaju prehrambene proizvode, lijekove i higijenske potrepštine, teretane, svi objekti u kojima se ostvaruje bliski kontakt, nije više bilo sportskih natjecanja... Odjednom smo se našli u situaciji i da se uvodi rad od kuće.
Procesija na Hvaru nije bila sporna...
Sporna ipak nije bila procesija na Hvaru koja se unatoč zabrani okupljanja održala, 'amenovao' ju je sam Stožer.
U razgovoru za RTL ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak istaknuo je da je u slučaju Hvara ponajprije važan aspekt to što je riječ o otoku.
"To je jedna izolirana sredina gdje već više od dva tjedna nema nikakve komunikacije", kazao je tada Capak.
Prijedlog je, ističe, došao od bratovštine, a ne od Crkve.
"Oni su u prijedlogu detaljno obrazložili kako žele to održati i pitali su da analiziram situaciju epidemiološki i predložim mjere kojih se trebaju pdiržavati", rekao je.
Stožer je obustavio i javni prijevoz. Tako su se samo oni građani s propusnicama mogli voziti tramvajima i busevima od 22. ožujka.
S obzirom na ubrzano širenje i pojačani rizik prijenosa koronavirusa, uveli su i mjeru strogog ograničavanja zadržavanja na ulicama i drugim javnim mjestima na kojima se može istovremeno kretati i zadržavati veći broj osoba. Ta mjera također se donijela krajem ožujka.
Roditelji su se našli u novoj situaciji
Zatvorile su se 16. ožujka i sve škole i fakulteti. Roditelji su se odjednom našli u potpuno nepoznatoj situaciji. Djeca su nastavu pratila preko televizije i online. Jedno je sigurno, prošla školska godina đacima je bila drugačija od svih prijašnjih.
Donijeli su strogu mjeru ukidanja i svadbenih svečanosti. Od ožujka ljudi su se mogli vjenčati samo uz najužu obitelj te uz službenu osobu ili predstavnika vjerske zajednice koji je taj brak sklopio. To je trajalo mjesec dana, a sad se takva odluka ponovno donijela, no samo za jedno područje. U Imotskoj krajini sada su svadbe ograničene tek na 50 osoba.
Ravnatelju HZJZ-a Krunoslavu Capaku, sporni su bili i vlakići na svadbama pa je zamolio sve koji su održavali svadbe nakon ukidanja odluke o zabrani, da to ne rade.
"Tražit ćemo od organizatora da spriječi grljenje i ljubljenje, što je na vjenčanjima jako teško, to mi je sasvim jasno. Mladoženji će biti dozvoljeno da poljubi mladu. Kateringu će biti dane upute da hranu ne služe na pladnjevima, nego pojedinačno. O zabrani nismo nikada razgovarali, nego o ograničenju broja, ali on trenutno ostaje isti. I za ples ćemo dati neke preporuke. Mi vlakić ne bismo preporučili. Ljudi tada ubrzano dišu i pritom stvaraju kapljice koje se mogu prenositi", kazao je Capak u srpnju.
Za širenje koronavirusa krivi su bili i ugostiteljski objekti koji se ovih dana sve više spominju. Zabranjen im je rad 19. ožujka, a ponovno su otvorili svoja vrata krajem svibnja.
'Pod ključem' oni starije životne dobi
Osjećaj da će svaki čas 'puknuti' imaju i korisnici domova za starije i nemoćne osobe. Poznato je kako su zbog virusa najugroženije osobe starije životne dobi. Još sredinom srpnja pričali smo s korisnicom Doma za starije i nemoćne u Splitu.
Tada je poslala apel kako već četiri mjeseca živi 'pod ključem i strogim mjerama'. Kako je tada rekla, svima se dopustio rad, moglo se i preko granica, ali ona iz svoja četiri zida nije mogla nikamo.
"Suvisla sam i sposobna pridržavati se mjera i ponašati odgovorno prema sebi i drugima, nikad kažnjavana. Manja je mogućnost da se zarazim, jer su i moje fizičke aktivnosti i kontakti manji. Stoga preklinjem, nemojte me više ni dana čuvati na ovakav način! Razmislite - hoću li ja, sa 66 godina i štakama (ili invalidskim kolicima) poći u noćne klubove, poći na neka masovna događanja i zabave pa se ne pridržavati nužnih mjera?", zavapila je tada Luca Cetinić.
Koronavirus se i pod utjecajem turističke sezone sve više širi, a nadležni Nacionalni stožer najavljuje i neke nove, strože mjere. Ostaje nam za vidjeti hoće li biti rigoroznije od ovih koje smo već preživjeli.
