Za Vladinu procjenu pada BDP-a ekonomisti kažu da je vrlo skromna, ali je i kao takva već dovoljno strašna. Na razini od devet posto pada BDP-a koji projicira Vlada i izgubljenog rasta od dva posto kojeg smo trebali imati ove godine, hrvatski BDP koji će za 2019. iznositi oko 405 milijardi kuna bit će manji za 44 milijarde kuna.
Puno izgledniji scenarij koji predviđaju naši ekonomisti jest da će pad BDP-a iznositi oko 15 posto, a to bi značilo gubitak 69 milijardi kuna.
I onaj najcrnji scenarij na koji moramo računati ako se ništa ne poduzme jest pad BDP od 20 posto u kojem će društvo izgubiti 89 milijardi kuna. Dakle, u tom slučaju svaki građanin Hrvatske bi prosječno imao oko 22.000 kuna manje nego lani.
Inače MMF procjenjuje na da će na razini cijele Europske unije pad biti oko 7,7 posto što znači gubitak u BDP-u od 1267 milijardi eura ili ako vam je lakše 1,267 bilijuna eura. Dakle, doista brojke zvuče zastrašujuće, ali više o njima progovorio je Direktov gost Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike, ali i ekonomist po struci.
Najprije, otkrio je bi li se kladio da će pad BDP-a biti devet, 15 ili 20 posto. Odnosno, koliko će nas stajati ovo zamrzavanje ekonomije i života.
"Najizgledniji je onaj prvi scenarij s kojim je izašlo Ministarstvo financija. Uvjeren sam da naša ekonomija u narednih osam mjeseci, uz dodatni angažman i povoljne okolnosti u kontekstu turističke sezone, mogu postići i bolji rezultat. Što se tiče ostala dva scenarija, to mogu reći samo osobe koje nemaju pojma o ekonomiji. Činjenica da BDP pada, za građanina osobno ne znači gubitak", rekao je Ćorić i objasnio što to znači:
"Razvidno je da pad BDP-a znači gubitak ekonomske moći za Hrvatsku. To je činjenica i svjedočimo tome otpočetka pandemije. Zato i jesmo izašli sa setom mjera. Već sad smo puno učinili kako bi se hrvatsko gospodarstvo izvuklo. Ukoliko okolnosti budu povoljnije nakon lipnja, pad BDP-a bit će i ispod devet posto."
O izlasku na izbore Ćorić nije htiokalkulirati, ali napomenuo je da su sve zemlje svijeta pogođene koronavirusom.
"Držim da možemo biti optimisti po pitanju 2021."
No, nije odgovorio na pitanje postoji li "plan B" u slučaju da se pandemija vrati već ove jeseni.
"Plan B uvijek postoji. Ekonomija uvijek funkcionira, na višoj ili nižoj razini. Ukoliko bi došlo do ponovnog zaključavanjaekonomije, odrazit će se na pad BDP-a", kazao je Ćorić.
Ipak, bez posla je ostalo gotovo 14.000 ljudi u Hrvatskoj, ugrožena im je egzistencija i trebaju više od riječi koje nudi Ćorić, ali i vladajući. Nažalost, moguće je da će ih još ostati bez posla, ali nije poznato ima li Vlada procjene o kojem se broju njih radi.
"Što se tiče ostanka bez posla, ono što nećemo doživjeti uslijed ove situacije, jest povećanjebroja zaposlenosti. Vjerujem da neće doći do značajnijeg povećanja nezaposlenosti. Mjerama koje smo potakli, učinili smo sve kako ne bi ostalo još ljudi bez posla. U SAD-u je 26 milijuna ljudi ostalo bez posla", rekao je Ćorić pa se osvrnuo na želje građana za teritorijalnom reformom, reformom u javnoj upravi i državnom sektoru:
"Što se tiče reforme u javnim i državnim službama, zaposleni u njima su građani kao i svi mi. Smanjivati broj zaposlenih, značilo bi ostaviti poveći broj ljudi bez posla. Sljedeća godina bit će godina kad se može promišljati o svim ovim reformama."
Sa sindikatima se raspravljalo o smanjenju plaća, odnosno, rezovima u globalu.
"Na razini Vlade radimo na dodatnom smanjenju proračuna. Ne želimo rezati granu na kojoj sjedimo, a to je agregatna potražnja. Najveći dio sredstava koji nam trebaju, kreiramo iz zaduženja, a ministar financija ZdravkoMarić išao je u tom smjeru. Sigurno ćemo se moći zadužiti jer smo vodili odgovornu politiku", zaključio je ministar Tomislav Ćorić.
