U proteklih 28 dana u svijetu su od posljedica koronavirusa preminule 152.802 osobe što bi, odnsono prosječno dnevno 5457 osobe.

Koliki će taj broj na kraju godine biti, teško je predvidjeti, dolazi hladnije vrijeme, boravak u zatvorenim prostorima, lakše širenje i prenošenje virusa..., pa se može očekivati daljnje "ludovanje" broja novooboljelih i umrlih.

No, očekuje se krajem ove godine da će na tržište doći i cjepivo koje će pomoći u borbi s koronom. 

Najdalje u istraživanju s ciljem pronalaska cjepiva došlo je Sveučilište u Oxfordu, koje je u suradnji s tvrtkom AstraZeneca razvilo cjepivo protiv koronavirusa.

"Prema informacijama koje imamo radi se o dobrom cjepivu i svi dosadašnji rezultati su pokazali da to cjepivo ima 80-postotnu učinkovitost. Naravno, uz toliku učinkovitost cjepiva, da bi se stekao kolektivni imunitet trebalo bi u svijetu ili Europi cijepiti između 50 i 60 posto stanovništva", rekao je za Slobodnu Dalmaciju prof. dr. sc. Andrej Trampuž, specijalist infektologije i interne medicine, koji radi u berlinskoj bolnici "Charite", koja je ujedno i najveća bolnica na Starom kontinentu.

"Oxfordsko cjepivo" nema nekih značajnijih nuspojava i njegova kvaliteta nije upitna već je upitna brzina distribucije, odnosno može li se proizvesti dovoljno cjepiva. Osim ovog cjepiva, ima još cjepiva koja su u istraživanjima došla vrlo daleko i sada su u trećoj kliničkoj fazi. Na cjepivu intenzivno radi i vrlo je daleko došla u kliničkim istraživanjima tvrtka CureVac, zatim postoji rusko cjepivo Sputnik 5, s kojim se u Rusiji uvelike već cijepi, pa kineska cjepiva, ali za njih nemamo povratne informacije o kvaliteti.

"Mišljenja sam da bi na svjetskoj razini trebalo osnovati jedno neovisno povjerenstvo, koje bi dobilo sva ova cjepiva na uvid te donijelo odluku o najboljem cjepivu za ljude", veli dr. Trampuž.

Bilo je mnogo protivnika generalnog "lockdowna" koji se zbio u Europi početkom pandemije, a s obzirom na brojke, opet se strahuje od nove karantene.

"Prema izračunima, da u Europi nije bilo generalnog "lockdowna" na Starom bi kontinentu od koronavirusa umrlo oko 60 milijuna ljudi. I taj "lockdown" je bio nužan. U budućnosti neće biti generalnih "lockdowna", jer smo se do sada "naučili" nositi s koronavirusom, ali svakako treba očekivati regionalne karantene, odnosno na onim područjima gdje će se koronavirus nekontrolirano širiti", zaključio je prof. dr. sc. Andrej Trampuž za Slobodnu Dalmaciju .