Utrka s vremenom /

Hrvatska znanstvenica otkrila detalje potrage za lijekom za COVID-19

Image
Foto: Shutterstock

"Postoji dobra šansa da neki od ovih gena postanu i novi lijek za COVID-19. Radi se na dva lijeka koja imaju dobre šanse da postanu lijekovi za teže oblike ove bolesti", kaže hrvatska znanstvenica.

14.12.2020.
8:53
Shutterstock
VOYO logo

U uglednom znanstvenom mediju Nature objavljen je rad pod nazivom “Genetic mechanisms of critical illness in COVID-19”, u kojem se odgovara na ključno pitanje – koji geni utječu na pojavnost teških oblika COVID-19.

Ovo bi mogao biti jedan od ključnih znanstvenih radova u borbi protiv bolesti koja je paralizirala svijet, a u njegovoj je izradi sudjelovala i jedna hrvatska znanstvenica, molekularna biologinja dr. sc. Lucija Klarić sa Sveučilišta u Edinburghu. Izradu rada predvodili su ugledni znanstvenici James Wilson i J. Kenneth Baillie, piše Večernji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
savjet znanstvenika /

Pokazala studija: Evo koji kućanski aparat povećava rizik od zaraze koronavirusom

Image
savjet znanstvenika /

Pokazala studija: Evo koji kućanski aparat povećava rizik od zaraze koronavirusom

Pet gena povezanih s težim oblikom COVID-19 bolesti

Rad otkriva kojih to pet gena utječe na pojavnost težih oblika COVID-19, a o mogućnostima koje ova saznanja nude Večernjak je razgovarao s dr. Lucijom Klarić.

"Istraživali smo postoji li genetska predispozicija za teži oblik COVID-19. Obuhvaćeno je 2244 pacijenta iz 208 medicinskih jedinica širom Velike Britanije koji su svi bili na intenzivnom liječenju, a 70 posto čak i na respiratoru. Uspoređivali smo njihov DNK s DNK-om 10.000 osoba iz opće populacije. Provjeravali smo pet milijuna pozicija našeg DNK, jer on se sastoji od nukleotida, kojih ima četiri različita tipa, a zbog jednostavnosti označeni su slovima T (timin), C (citozin), A (adenin) i G (gvanin). Provjeravali smo imaju li ljudi koji su oboljeli od težeg oblika bolesti na ovih pet milijuna pozicija češće određeno slovo u usporedbi s ostatkom populacije."

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Tako smo prepoznali pet gena za koje smo zaključili da su povezani s težim oblikom COVID-19. Riječ je o cjelogenomskoj studiji asocijacije, a dobre su jer, kada se u njih kreće, nemamo nikakvu pretpostavku o mehanizmu koji se krije iza bolesti, nego pokušavamo saznati koji su dijelovi mehanizma aktivirani. Svi ti geni koje smo pronašli povezani su imunološkim odgovorom na viruse ili je, primjerice, isti gen bio povezan s plućnom fibrozom – objašnjava dr. Klarić. Prepoznati su geni vezani za različite dijelove našeg imunosnog sustava pa bi tako neki od njih vjerojatno bili aktivni i u slučaju zaraze nekim drugim virusom."

Dr. Klarić kaže da se nada da će njihovo istraživanje dovesti do efikasne terapije za COVID-19, mada se nada da će se dovoljno ljudi procijepiti pa neće više ni biti težih oblika bolesti.

Lijekovi za bolest

"No do tada potrebne su nove terapije, a zasad imamo samo kortikosteroid deksametazon. Velika je prednost tih lijekova što znamo da su sigurni pa su i klinička istraživanja puno kraća, odnosno odmah mogu u primjenu. Pokazalo se da lijekovi koji imaju genetsku predispoziciju, gdje se zna genetski mehanizam koji oni ciljaju, imaju dva puta veću vjerojatnost uspjeha od drugih lijekova. Postoji dobra šansa da neki od ovih gena postanu i novi lijek za COVID-19. Radi se na dva lijeka koja imaju dobre šanse da postanu lijekovi za teže oblike ove bolesti. Do sada je testiran jedan takav lijek, za interferon  no nije prihvaćen jer nije pokazao efikasnost na težim oblicima COVIDa-19. Radi se na još dva koji imaju dobre šanse da postanu lijekovima kod težih oblika ove bolesti", kaže dr. Klarić.

Moguće je da interesa već ima, dr. J. Kenneth Baillie vodio je već neke razgovore, predstavio rad nizu komisija pa bi moglo uslijediti još istraživanja na temelju ovog rada, piše Večernjak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo