Poznato je da su ljudi žrtve komaraca već stoljećima, no oni sišu krv drugih bića na Zemlji već najmanje 46 milijuna godina, utvrdili su znanstvenici koji su pronašli ostatke eritrocita u fosilnim ostacima komarca na jezerskom dnu.
Kako DNK materijal ne može preživjeti više od 6,8 milijuna godina nikakav genetski materijal u fosilnim ostacima nije pronađen. Kukac s vidljivo napuhnutim tijelom pronađen je u sedimentima drevnog jezerskog dna u sjeverozapadnom dijelu Montane, prenosi Sydney Morning Herald.
Znanstvenici predvođeni DaleomGreenwaltom iz nacionalnog američkog muzeja prirodne povijesti kazali su kako se radi o jedinstvenom uzorku i da je činjenica da je komarac očuvan gotovo nevjerojatna.
"Kukac se nasisao krvi, napuhnuo se, završio na površini vode i potonuo na dno jezera, brzo ga je opkolio anaerobni sediment i to se sve odvijalo bez narušavanja krhke građe napuhnutog tijela", napisali su znanstvenici u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.
Koristeći tehnologije koje ne oštećuju fosilni uzorak znanstvenici su ga ispitivali na niz sastojaka uključujući dva sastojka krvi - protein koji prenosi kisik i eritrocite.
Otkriće tih komponenti, željeza i molekula porfirina, u probavnom sustavu ženke komarca potvrdilo je da željezo pripada posljednjem obroku komarca i nije dio procesa stvaranja fosila.
Komarac je jedan od 36 primjeraka pronađenih u formaciji Kishenehn koja je stvorena prije oko 46 milijuna godina tijekom geološkog razdoblja Eocena.
Fosili su jedinstveni zbog toga što su očuvani u škriljcu, a ne jantaru što je puno češće.
