Marko je jedan od 35 tisuća sezonaca koji su privremeno pronašli posao. Trenutačno radi kao konobar u jednom splitskom hotelu, a kasnije će tražiti dalje bilo koji drugi posao. Jedno od rješenja mogla bi biti prekvalifikacija. Frizer, farmaceut, programer, odgojitelj samo su neka od najtraženijih zanimanja. Ipak, broj onih koji su se lani prekvalificirali - nije visok. "2011. godine smo prekvalificirali nešto više od 1000 ljudi, a to su najčešće bili konobari i kuhari", kazala je Ivana Šimek, rukovoditeljica Odsjeka za rad s poslodavcima HZZ-a. Uz već spomenuta, ostalih top 10 zanimanja prema HZZ-u su i prodavač, komercijalist, čistačica, ekonomist, komercijalni službenik i medicinska sestra. No, ima i zanimanja kojih na popisu nema, a pružaju niz mogućnosti zaposlenja. Najbolje to zna Alma. Uz novinarstvo na jednom učilištu, upisala je modni stilizam i od učenice postala uspješna poslovna žena. Sada ima svoju web stranicu i tvrtku te na istom učilištu prednosti ovog zvanja sada predaje drugima. Pučka učilišta i visoke škole nude niz programa prekvalifikacije za popularna zanimanja. Doduše dodatno usavršavanje košta i može biti naporno, ali stručnjaci poručuju: "Vrijeme jednog zanimanja u radnoj knjižici, odavno je iza nas". "Učenje je potrebno, potrebno je stalno ulagati u sebe u svoja znanja, u svoje vještine. Svakako treba pratiti tehnologiju - tu je informatika koja je prva", dodala je Šimek. Iako prekvalifikacija nužno ne znači i osiguran posao, može vam pomoći da do njega barem brže dođete. Umjesto da se utopite u masi samo kao broj.