BEOGRAD/PRIŠTINA - Na Kosovu su u nedjelju održani prvi lokalni izbori na cijelom teritoriju od proglašenja neovisnosti 2008., obilježeni kampanjom bojkota i zastrašivanja, te slabim odazivom Srba na sjeveru Kosova, gdje je zabilježen niz incidenata zbog kojih je nekoliko biračkih mjesta zatvoreno prije završetka glasovanja u 19 sati.
Središnje izborno povjerenstvo (SIP) priopćilo je u Prištini da je glasovalo ukupno 45,79 posto, odnosno 814.780 glasača, što je oko 100.000 više u odnosu na lokalne izbore 2009., kad nije bio obuhvaćen i sjever Kosova. U SIP-u je rečeno da će tek nakon potvrde glasačkih listića iz četiri većinski srpske općine sjevernog Kosova odlučiti jesu li izbori na sjeveru bili uspješni ili ne.
Daka nije željela govoriti o postocima izlaska na sjeveru Kosova, budući da je u Kosovskoj Mitrovici skupina srpskih ekstremista i huligana upala na biralište u jednoj osnovnoj školi, napala birače koji su se tu zatekli, polupala glasačke kutije i “ugrozila izborni proces i međunarodne i lokalne promatrače”.
Prema službenim informacijama, u upadu huligana na biračko mjesto ozlijeđene su najmanje dvije osobe - jedan policijski službenik i jedan član izbornog povjerenstva.
U općinama sa srpskom većinom južno od rijeke Ibar izlaznost je bila iznad 50 posto, a u pojedinim i više od 63 posto.
Zastupnik Demokratske stranke Srbije (DSS) u Skupštini Srbije MarkoJakšić izjavio je u nedjelju navečer u Kosovskoj Mitrovici da je bojkot izbora na sjeveru Kosova uspio i da su u DSS-u zadovoljni.
“Bruxelleski sporazum je izdaja”, rekao je na tiskovnoj konferenciji Jakšić i ocijenio kako je izlaskom na izbore trebalo da kosovski Srbi “operu vlast od izdaje”.
Jakšićeva DSS izričito se protivi eurointegraciji Srbije i predvodila je kampanju za bojkot izbora, kojoj su se pridružile pojedine ekstremističke i nacionalističke organizacije, udruge i pokreti.
Dužnosnik vodeće oporbene Demokratske stranke i nekadašnji šef pregovaračkog tima s Prištinom BorkoStefanović ocijenio je da odgovornost za incidente na sjeveru Kosova snose oni koji su pozivali na bojkot, ali i vlada Srbije.
Ministar vanjskih poslova Kosova EnverHoxhaj poručio je posredstvom društvene mreže Twitter po zatvaranju biračkih mjesta da je “Kosovo prošlo test demokracije” i da su lokalni izbori, usprkos izazovima na sjeveru, bili “inkluzivni i povijesni”.
Najviši državni dužnosnici u Beogradu još se nisu očitovali o izborima, a ravnatelj vladinog ureda za suradnju s medijima MilivojeMihajlović ocijenio je da su oni Srbi, koji su na Kosovu radili protiv izlaska na izbore, danas “dali autogol svojoj državi i opstanku Srba na Kosovu” i da ta situacija može ugroziti bruxelleski sporazum.
“Napravljena je velika šteta koja se teško može ispraviti. Narednih dana i tjedana sve tri strane - i prištinska administracija i Srbija i međunarodna zajednica, ozbiljno se moraju pozabaviti ovim problemom. Ovo nije inidividulni problem - ovo prijeti da upropasti dobar dio bruxelleskog sporazuma”, istaknuo je Mihajlović za Radioteleviziju Srbije.
On je naveo da je, prema informacijama koje ima, zabilježeno oko 1.500 incidenata na sjeveru Kosova i ocijenio da je to međunarodna zajednica mogla spriječiti, ali su ”EULEX, KFOR i kosovska policija stajali i promatrali te incidente i nisu reagirali”.
Istodobno, kosovsko tužiteljstvo priopćilo je da je “otvoreno 18 slučajeva kršenja zakona tijekom izbornog dana”, te da je procesuirana 31 osoba, od koji je za 28 određeno policijsko zadržavanje do 48 sati.
Pojedini politički analitičari u Srbiji ocijenili su da bi službeni Beograd, zbog brojnih neregularnosti mogao tražiti poništavanje rezultata lokalnih izbora u Kosovskoj Mitrovici.
Održavanje lokalnih izbora na Kosovu sastavni je dio sporazuma o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine postignutog u Bruxellesu 19. travnja pod pokroviteljstvom Europske unije. Izbori su organizirani uz pomoć Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), a nadziralo ih je više od 30.000 lokalnih i inozemnih promatrača.
Na izborima za vijećnike i gradonačelnike u 39 općina sudjelovale su 103 izborne liste među kojima 38 albanskih, 33 srpske, te liste neovisnih kandidata i manjinskih zajednica - Bošnjaka, Turaka, Roma, Crnogoraca, Hrvata, Goranaca i Aškalija.
Pravo glasa imalo je ukupno 1.779.357 birača.
Očekuje se da rezultati izbora budu preliminarno proglašeni 4. studenog, a službeni najkasnije 6. studenog.
