Kako se Vlada nosila s gospodarskim poteškoćama?

Godina je proletjela. Gospodarstvo nije oporavljeno, no ministar je zadovoljan učinjenim.

"Mislim da je stvarno Vlada napravila maksimum u prvoj godini. Ono u što smo ugazili kad smo krenuli, to je bilo jako loše. Danas još nije dobro. Danas je tek dovoljno", rekao je Ivan Vrdoljak ministar gospodarstva.

Bruto društveni proizvod ispod je dovoljnog. Posljednji put iznad nule izronio je u trećem kvartalu 2011. godine. No, u mandatu Kukuriku vlade pao je tri puta zaredom. Optimizam za iduću godinu i dalje ih ne napušta.

"Ja vjerujem u rast od 1,8 posto", kazao je Vrdoljak.

Vlada je smanjila proračunski manjak za četiri milijarde kuna. PDV podigla na 25 posto, zdravstveni doprinos smanjila za 2 posto, te ukinula neke parafiskalne namete.

"Sve te tri mjere u jednoj godini su doprinijele da su naši poduzetnici za tri milijarde kuna oslobođeni poreznih nameta, što je povećalo njihovu konkurentnost", naglasio je ministar malog poduzetništva i obrta, Gordan Maras.

Dok ministar ističe kako je kroz njegove poticaje malim i srednjim poduzetnicima posao pronašlo 3.000 ljudi – ukupna slika je loša.

Aktualna postava Banske je dvore preuzela s 315.000 nezaposlenih, a prvu godinu završava sa 32.000 više.

Gospodarski rast Vlada je temeljila na javnim ulaganjima. Državne tvrtke su podbacile sa 840 milijuna uloženih eura, a nisu se proslavili ni projekti energetske učinkovitosti i javno-privatnog partnerstva.

"Vlada nije uspjela ostvariti i povećani program investicija u trgovačkim društvima. Presporo smo ih restrukturirali, prema tome Vlada sama sebe kritizira da u tome dijelu nije uspjela", istaknuo je ministar financija Slavko Linić u listopadu.

Poskupila je struja, grijanje i cestarina, a Vlada nije uspjela srezati masovni javni sektor i masu plaća. S dijelom sindikata o rezanju prava još se pregovara.  

"Moramo shvatiti da više ne možemo imati ovoliki teret javne potrošnje, da nam je gospodarstvo ove godine palo kao i svima, a da je proračun ostao isti. To netko na kraju dana treba platiti", kazao je premijer Zoran Milanović u studenom.

Strane investicije dosegle su dno. U prvom dijelu godine uloženo je tek 154 milijuna eura, što je daleko manje nego prethodne godine. Stručnjaci kažu kako se moglo učiniti mnogo više.  

"Gospodarstvo jednostavno iz mjeseca u mjesec ulazi u sve dublju recesiju što i nije čudno obzirom da se bilo kakav strukturni pomak nije dogodio. Izuzev ovog dijela fiskalne konsolidacije", pojasnio je Tomislav Čorić.

Uvedena je i porezna disciplina, najavljen porez na nekretnine. Neki su to od razloga sukoba Vlade i domaćih poduzetnika oko toga zašto nema ulagača. Dok se rasprave o tome tko je kriv i dalje vode, jasno je da bez investicija oporavka nema.