Za selo Kocijani usred Gorskog Kotara reklo bi se da je raj na zemlji. No, želite li iz njega doznati što se događa u ostatku svijeta to će već biti teže. Natalija Zvjagin ovdje živi 13 godina i internet joj, kaže, jedino nedostaje.
"Bilo bi dobro kad bi imali internet. Jer kćeri mi žive daleko u Kijevu, a sada su tamo neredi i brinem se. I nemogu je čuti, dobro samo na telefon, no htjela bi i sliku. Vidite da u 21. stoljeću još ima mjesta gdje nema interneta", rekla je Natalija.
Malo dalje, u Brodu na Kupi internet je dalje nemoguća misija. Turisti koje ovaj kraj pokušava privući to ne vole. A ni oni koji ovdje žive.
"Mi želimo veće prisustvo ljudi na ovim prostorima, kako domicilnog stanovništva tako i turista, i moramo im osigurati uvjete. Danas moderan turist mora imati mobilnu vezu i mora biti u kontaktu sa svijetom", rekao je DavorinKlobučar.
Potpisivanje ovog ugovora trebalo bi poboljšati život kako u Gorskom Kotaru tako i u ostalim ruralnim dijelovima Hrvatske. Najveće državne tvrtke spajaju 8.000 kilometara svoje brze mreže pomoću koje će privatni operateri povezivanje mogli ponuditi i najzabačenijim krajevima.
"To je važno zato što se privatnim operaterima u većini ruralnih zona ne isplati graditi svjetlovodnu infrastrukturu, ali je uloga država da upravo tim područjima omogući dostupnost", rekao je ministar Siniša Hajdaš Dončić.
Ovu mrežu javna poduzeća izgradila su za nadzor svojih cesta, željeznica, naftovoda i plinovoda. No, ona se može iskoristiti i za otvoren tržišni pristup mreži. Projekt spajanja vodit će tvrtka Odašiljači i veze.
"Samo bih napomenuo da cijela ideja nije da se na formiranje velikog državnog teleoperatera, što se do sada pojavljivalo u javnosti, niti izravno pruženje usluga do krajnjih korisnika", rekao je Aleksandar Golub, predsjednik uprave Odašiljači i veze.
Mrežu su spojili Janaf, HAC, Ceste, HŽ, HEP i Jadranski naftovod dok će HEP i Plinacro to učiniti naknadno. Objedinjavanje svjetlovodne mreže kojom podaci najbrže putuju trebalo bi značajno povećati dostupnost internetu kojeg trenutno bez problema može koristiti tek jedna petina stanovnika Hrvatske. Cijeli projekt završit će do 2020.
