Ako se neko dijete, prije nekoliko desetljeća i ohrabrilo postaviti pitanja poput 'odakle dolaze djeca' ili 'kako se stavlja kondom', odgovor nije dobilo.
No, danas se ipak neke stvari mijenjaju. Anka Dorić, i kao liječnica i kao majka, sa svojim 13-ogodišnjim sinom Markom otvoreno razgovara o spolnosti. Njegova pitanja krenula su u vrlo ranoj dobi.
"'Mama, što ima u tvojoj dojci', upitao me. Onda sam mu ja ispričala kako su unutra žlijezde iz kojih, kad se beba rodi, teče mlijeko", prepričala je Anka Dorić.
Anka se na razgovore o spolnosti spremala od Markove najranije dobi. U sladu s tim je pripremala i literaturu.
"Uvijek su to knjige pune lijepih slika, gdje ima malo teksta, gdje ima svega - od mišića od reprodukcije. Nabavila sam knjige o HIV-u, AIDS-u ili kopnici. Ono što je zanimljivo je da je moj sin nekoliko puta pročitao tu knjigu", dodala je.
Razgovor o spolnosti, tvrde stručnjaci, nije samo jedan razgovor, već proces koji kreće od najranije dobi.
"Meni se čini da se roditelji često prepadnu razgovora o tome jer misle da trebaju djetetu odmah sve reći, znači sve o spolnim odnosima. Djecu od tri, četiri, pet, šest godina, zadovoljit će odgovori da bi beba nastala potrebni su muškarac i žena, odrasli ljudi", pojasnila je psihologinja Renata Ćorić-Špoljar.
Ako dijete iskren odgovor dobije od roditelja, manja je mogućnost eksperimentiranja i traženja odgovora na mnogo rizičnije načine.
"Djeca koja više o tome razgovaraju u obitelji čak kasnije ulaze u spolne odnose", istaknula je Ćorić-Špoljar.
Tinejdžeri često ulaze u spolne odnose neinformirani pa se izlažu riziku spolnih bolesti i neželjenoj trudnoći. U Hrvatskoj na svakih tisuću tinejdžerica zatrudni njih 18, a više od 30 posto mladih pozitivno je na HPV!
Razgovor o seksu je manje neugodan od posljedica šutnje i
srama!
Više pogledajte u prilogu!
