Josipović: Nema razilaženja s premijerom oko tajnih službi!

Nakon zajedničke press konferencije s premijerom Zoranom Milanovićem, predsjednik Ivo Josipović za RTL Danas je komentirao aferu oko prisluškivanja osoba iz Sigurnosno-obavještajne agencije te čelnih ljudi Agrokora.

"Važno je poslati poruku kako je država odlučna u borbi protiv organiziranog kriminala. S druge strane, bilo je bitno takvu poslati poruku jer su se u medijima pojavile razne špekulacije o razilaženju premijera i mene kada je riječ o pravcu djelovanja državnih institucija poput sigurnosnih službi. No, vidjeli ste iz press konferencije kako to nije slučaj", komentirao je Josipović hrvatski 'Watergate'.

Iako je zajedno s Milanovićem istaknuo kako nije bilo nezakonitog postupanja policije, ipak je došlo do kadrovske promjene.

"Nismo utvrdili povredu zakona. U famoznom izvješću, o kojem se govori, nema ništa o povredi zakona. Tako se problematiziraju neki tehnički propisi. Naravno, to je povod za to da se osigura da  ovakve mjere ne zloupotrebljavaju. Iznimno mi je drago što će  saborski odbor, na čijem je čelu oporba, imati priliku da obavi nadzor te je to iznimno važno. Mislim da cijeli ovaj slučaj neće biti predmet politizacije. To je zajednička odgovornost, kao što je zajednička odgovornost da osiguramo borbu protiv korupcije i kriminala, te povjerenje građana i budemo sigurni da neće biti kršenja ljudskih prava", zaključio je predsjednik.

Upitan zašto je smijenjen šef Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, Petar Mišević, Josipović je odgovorio kako je glavni motiv za taj čin činjenica da neke primjedbe koje su se sada javile u izvješću, a nisu bile prisutne prije, te da se unaprijedi sustav i da se nekim kadrovskim rješenjima ojača nadzorna funkcija službe.

"Novinari prikupljaju informacije iz različitih izvora i sasvim je sigurno bilo izvora koji su iznosili netočne podatke", kazao je osvrćući se na to da su ovakve informacije 'procurile' u medije

No, predsjednik je naglasio kako Mišević nije imao nikakve veze s tim jer ne može tvrditi kako je iz njegove službe izašla bilo kakva kriva informacija

"Činjenice koje su iznesene u pojedinim medijima kao sastavni dio tog izvješća, ipak u tom istom izvješću ne pišu", dodao je.

Foto: RTL

Mijenjanje zakona?

Predsjednik je nastavio objašnjavati kako postoji zakonska osnova da je zatraži mjera nadzora - traženja ispisa poziva.

"To ne znači da su ti ljudi kriminalci. Je li netko prešao granicu zakona, to utvrđuje DORH i sud. No, samo traženje ispisa poziva to ne podrazumijeva", rekao je.

Ne želeći ulaziti u metodologiju obavještajnih službi, Josipović je još jednom istaknuo kako je njegov posao da osigura da to bude zakonito te da zaštiti ljudska prava.

"U tom kontekstu ćemo razgovarati o ugradnji dodatnih mehanizama osiguranja koji će jamčiti građanima da mjere neće biti upotrijebljene na način koji nije primijenjen njihovoj svrsi".

Upitan osjeća li se iznevjereno jer je vjerovao kako obavještajne službe dobro rade svoj posao, dok je premijer kazao kako bi ranije učinio neke smjene da je znao za neke kontakte.

"Nema razilaženja, riječ je o konkretnom slučaju. Vidjeli smo da je obavještajna zajednica podupirala borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. No, kada se pojavi problem, reagirali smo".

Međutim, ova afera prozvana u medijima kao 'hrvatski Watergate' potaknula je raspravu o najmanje tri bitna pitanja. Prije svega, riječ je o nadzoru nad izlistima poziva jer postoji siva zona između Kaznenog zakona i Zakona o obavještajnom sustavu, zatim pitanje o nadzoru koji postoji unutar MUP-a, ali ne i u civilnom sektoru, te pitanje je li potrebno ići u zakonske izmjene kako bi se uredio ovaj sektor nadzora i osiguranja sigurnosti građana.

Problem je policija

"Osobno bih bio sklon soluciji prema kojoj mjeru ispisa poziva osigurava neko sudsko tijelo, jer je upravo pravosuđe jamstvo da netko tko je prerevan neće zloupotrijebiti tu mjeru", predložio je predsjednik.

Dok stručnjaci ističu kako je dobro riješeno pitanje nadzora u SOA-i, ali kako je problem policija.

"Kada je riječ o mjerama koje naređuje policija, tu, po mom sudu, treba naći bolji mehanizam nadzora. To je stvar mijenjanja zakona", kazao je i dodao kako očekuje izvješće nadležnog saborskog odbora.

Upitan misli li kako će Miroslav Tuđman, koji je na čelu nadležnog saborskog odbora koji će donijeti odluku o spornom izvješću, vjerodostojno obaviti svoj posao, a da pri tome znamo kakvu je on ulogu imao tijekom 90-ih godina i kakve je repove iza sebe ostavio u tajnim službama, predsjednik je džentlmenski 'oprao ruke' od tog pitanja.

"Miroslav Tuđman je izabran za zastupnika u Sabor, a kasnije i konsenzusom je postavljen na poziciju na kojoj se sada nalazi. Ne bi smjelo biti sumnje u njegovu nepristranost".

"Ako postoji kakva sumnja na neko kazneno djelo, tu je DPOR koji vodi istragu. Pravna država radi svoj posao", zaključio je priču s prisluškivanjem.

Foto: RTL

'Izvješće o monitoringu nikada bolje!'

Predsjednik je potpuno uvjeren kako će Hrvatska 1. srpnja iduće godine biti članica velike europske obitelji, te naglašava kako su kritike, o kojima su mediji česti pisali prošli tjedan, stvar interpretacije izvješća o monitoringu.

"Izvješće je doživjelo jednu reinterpretaciju, koje je istaknulo nešto što svi znamo - Hrvatska još uvijek ima neke slabosti, međutim, konstatiran je i progres. Primjerice, pravosuđe u kojem smo i samo svjesni u kojem i danas ima još procedura i zaostataka koji možda nisu adekvatni, ali se i primijeti da smo prije dvije ili tri godine imali čak dva milijuna neriješenih predmeta. Bitno samo reducirali taj broj što svatko prepoznaje kao napredak. Isto tako, mislim da je potpuno jasno kako ulaskom u Europsku uniju nećemo postati savršeno društvo te da ćemo i dalje nastaviti s reformama. Sigurno u nekoliko mjeseci ne možemo napraviti od pravosuđa, ekonomije i uprave napraviti savršene mehanizme, ali možemo biti bolji. Iz ovog izvješća, za kojeg moram reći da nikada nije bilo bolje, iščitava se povjerenje",

Komentirajući trzavice između SDP-a i HDZ-a oko navodnih ogovaranja po briselskim hodnicima, Josipović je kazao kako sve to smatra dijelom parlamentarizma te da vjeruje kako i jedni i drugi navijaju za EU, te da su lojalni svojoj domovini.