Najezda turista - na naplatnim kućicama, u trajektnim i zračnim lukama, na plažama, u nacionalnim parkovima. Hrvatska obala bila je posjećenija nego ikad. No, jesmo li i blagajne tako dobro napunili? "Iz svoje perspektive mogu reći da je sezona jako dobra, a još uvijek traje", kaže vlasnik restorana u Zadru Božidar Vedrić. A jesu li se tako punile i druge blagajne i kako se uopće dolazi do ukupne zarade od turizma? "Sustav turističkih zajednica evidentira sva komercijalna i nekomercijalna noćenja, te nautiku, dok DZS mjesečno prati samo komercijalna turistička noćenja", objašnjava ministar turizma Veljko Ostojić. Ali ne obrađuje nautičare. Svake sezone na graničnim prijelazima rade se i ankete turista o potrošnji u Hrvatskoj. Na temelju tih podataka HNB izbaci izračun - i tako ministar dobije cilj - zaraditi 7 milijarda eura. No, ekonomski analitičari tu računicu smatraju nepouzdanom, jer kažu, Hrvatska ima veliku grešku u platnoj bilanci. "Ta greška koja se javlja na platnoj bilanci oko 4 posto BDP-a i uvjerljivo je najveća u Europi. Druge turističke zemlje imaju tu grešku od 0,5 do 1 posto. Znači naša je 5 do 6 puta veća", kaže Maruška Vizek s Ekonomskog instituta. No, iz HNB-a odgovaraju da ni velike turističke sile, poput Italije i Španjolske ne koriste ništa sofisticiranije, niti preciznije metode od Hrvatske.

I turistički institut, svoja istraživanja radi kroz ankete. Ali posljednje dvije godine nema novih istraživanja. Iz instituta kažu, obilježja potrošnje ne mijenjaju se mnogo, a takva su istraživanja i prilično skupa. No, analitičari kažu, što preciznije brojke, to bolja priprema. "Bilo bi dobro da se skine taj mit vezan za brojku od sedam milijardi eura i da znamo doista na čemu smo i kako učinkovito voditi politike poticanja turističke djelatnosti", govori Vizek. Jer očito imamo najuspješniju sezonu, bilo bi dobro da stvarno znamo jesu li gosti i rekordno trošili?