Najezda turista - na naplatnim kućicama, u trajektnim i zračnim
lukama, na plažama, u nacionalnim parkovima. Hrvatska obala bila
je posjećenija nego ikad. No, jesmo li i blagajne tako dobro
napunili?
"Iz svoje perspektive mogu reći da je sezona jako dobra, a još
uvijek traje", kaže vlasnik restorana u Zadru
BožidarVedrić.
A jesu li se tako punile i druge blagajne i kako se uopće dolazi
do ukupne zarade od turizma?
"Sustav turističkih zajednica evidentira sva komercijalna i
nekomercijalna noćenja, te nautiku, dok DZS mjesečno prati samo
komercijalna turistička noćenja", objašnjava ministar turizma
Veljko Ostojić.
Ali ne obrađuje nautičare. Svake sezone na graničnim prijelazima
rade se i ankete turista o potrošnji u Hrvatskoj. Na temelju tih
podataka HNB izbaci izračun - i tako ministar dobije cilj -
zaraditi 7 milijarda eura. No, ekonomski analitičari tu računicu
smatraju nepouzdanom, jer kažu, Hrvatska ima veliku grešku u
platnoj bilanci.
"Ta greška koja se javlja na platnoj bilanci oko 4 posto BDP-a i
uvjerljivo je najveća u Europi. Druge turističke zemlje imaju tu
grešku od 0,5 do 1 posto. Znači naša je 5 do 6 puta veća", kaže
Maruška Vizek s Ekonomskog instituta.
No, iz HNB-a odgovaraju da ni velike turističke sile, poput
Italije i Španjolske ne koriste ništa sofisticiranije, niti
preciznije metode od Hrvatske.
I turistički institut, svoja istraživanja radi kroz ankete. Ali
posljednje dvije godine nema novih istraživanja. Iz instituta
kažu, obilježja potrošnje ne mijenjaju se mnogo, a takva su
istraživanja i prilično skupa. No, analitičari kažu, što
preciznije brojke, to bolja priprema.
"Bilo bi dobro da se skine taj mit vezan za brojku od sedam
milijardi eura i da znamo doista na čemu smo i kako učinkovito
voditi politike poticanja turističke djelatnosti", govori
Vizek.
Jer očito imamo najuspješniju sezonu, bilo bi dobro da stvarno
znamo jesu li gosti i rekordno trošili?
