Okupljenim uzvanicima prigodnim se govorom obratio i ministar kulture dr. Antun Vujić. Ocijenio je kako je devet stotina godina stara Bašćanska ploča najvažniji među najstarijim hrvatskim glagoljskim, epigrafskim spomenicima. Ministar Vujić je podsjetio kako su Bašćansku ploču znanstvenici zamijetili još sredinom 19. stoljeća. Hrvatski, ali i drugi povjesničari, ocijenili su je kao iznimno važan spomenik o hrvatskom državnom utemeljenju i kao neizbrisiv nacionalni otisak u povijesti, kazao je ministar Vujić. Filolozi su na njoj vidjeli temelj za proučavanje glagoljičkoga pisma, povijesti hrvatskog jezika te u novije doba i povijesti hrvatske književnosti.
Bašćanska ploča (oko 1100. godine), jedan je od najstarijih spomenika hrvatskog jezika, pisan glagoljskim slovima. Ploča je od kamena vapnenca, široka 197, visoka 99 i debela 8 centimetara, a bila je smještena u crkvi sv. Lucije, kraj sela Jurandvor u blizini Baške. Na ploči uklesan natpis od 13 redaka govori o gradnji te crkve i donosi tekst darovnice hrvatskoga kralja Zvonimira, koji daruje crkvi zemljište, i za to nabraja svjedoke.
- Trinaest redaka zapisa na Baščanskoj ploči o darivanju dostatno je da se Bašćanska ploča uzdigne do razine neprocjenjive vrijednosti, dokazuje da je kvarnersko područje bilo u granicama Zvonimirove Hrvatske, i na njoj je prvi puta zasvjedočeno na narodnom jeziku ime toga hrvatskoga kralja - rekao je ministar Vujić. Bašćanska ploča, ujedno je i važan izvor za paleografska istraživanja glagoljičkoga pisma.
- Od staroslavenskih i starohrvatskih elemenata satkan je skladan hrvatski književni izraz koji čitamo kao iskaz neke stare hrvatske intimne svečanosti. Sveukupni opus od više stotina objekata starohrvatske sakralne arhitekture, u koji se svojom iznimnošću ubraja i Bašćanska ploča, snažan je dokument autohtone stvaralačke snage hrvatskoga naroda na pragu njegove afirmacije u onovremenom ranosrednjovjekovnom europskom kulturnom i političkom okruženju - ocijenio je ministar kulture.
Kako je dodao, spomen kralja Zvonimira na narodnom jeziku i pismu, jedinstven je za to doba kao i prikaz istog kralja na pluteju iz splitske katedrale. Riječ je o jednom od najstarijih spomenika nacionalne pismenosti zapadne civilizacije, istaknuo je ministar Vujić.
- Također - napomenuo je ministar kulture - preko Bašćanske ploče položene su i osnove za srednjovjekovni razvoj književnosti i naobrazbe u hrvatskom prostoru: izgradnja tih osnova počela je u 9. stoljeću, a u 11. i 12. stoljeću dosegnula je kvantitativno i kvalitativno onu razinu koja je učvrstila daljnji razvoj. Hrvatska je - naglasio je Vujić - u ll. i 12. stoljeću snažno razvila veze sa Zapadom, o čemu svjedoče brojni izvori i činjenice, dijelovi pronađenih skulptura od Istre do Boke.
Ministar kulture Antun Vujić također je okupljenima na središnjoj svečanosti proslave 900 Baščanske ploče prenio pozdrave premijera hrvatske Vlade Ivice Račana.
Izveden je glazbeno-scenski recital za solo, mješoviti zbor, recitatora i instrumentalnu pratnju, pod nazivom "Bašćanska ploča", čiji je autor Dušan Prašelj. U spomen na 900. obljetnicu Bašćanske ploče, predstavnike hrvatske državne vlasti, prema drevnom je običaju na ulazu u crkvu Sv. Lucije dočekao njen opat i krčki biskup, mons. Valter Župan. Visoki državni uzvanici razgledali su crkvu Sv. Lucije koja je važni sakralni spomenik te su obišli ostatke benediktinske opatije, čiji su arheološki i konzervatorski radovi obavljani u proteklih pet godina. O značenju benediktinske opatije i samostana nazočnima je govorio pročelnik Uprave za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog odjela u Rijeci, Hrvoje Giaconi (Đakoni).
