S novom godinom stižu povišice - i to svima. Ipak, ovisno gdje živite - svoju, garantiranu poreznom reformom, mogli bi čekati do ožujka. Kada i stignu - računica bi vas mogla iznenaditi.
Trošiti, trošiti i još malo potrošiti, očito se i dalje može. Neki su čuli da od iduće godine rastu plaće, drugi nisu, no nitko ne očekuje da će u novčaniku imati 20, 40 ili 60 eura više.
"Nešto jadno koliko sam čuo, 2, 3 posto, što je to", rekao je Mirko iz Splita.
Do rasta plaća dolazi jer država tjera gradove i općine da spuste stope poreza na dohodak, koje su podigli nakon ukidanja prireza. Vlada je također odlučila povećati osobni odbitak sa 560 na 600 eura.
"Mislim da se u toj matematici ne može više puno napraviti. Dakle teret je na poslodavcima koji moraju davati veće plaće da bi radnici to osjetili", rekla je Anja Božina, porezna stručnjakinja.
Ako uzmemo prosječnu plaću od 1340 eura, samcu u Zagrebu će rasti za 15 eura, a onom tko ima dvoje djece 20 eura i 50 centi. Riječanin bez djece će dobiti 12 i pol eura više, a onaj tko uzdržava dvoje djece 20 eura. Splićanin bez djece 8 i pol eura, s djecom 19, dok će Osječanin dobiti 7 i pol eura, a onaj s djecom 18. Neke su lokalne jedinice već spustile stope, druge odluku nisu donijele, poput Zagreba. Takvima porezna razlika u novčanike stiže u ožujku, ali će biti nadoknađena.
Građani bi 2026. trebali dobiti tu razliku. "Ako će to raditi poslodavci onda će to dobiti malo prije, a ako će to raditi Porezna uprava onda će to biti malo kasnije, najkasnije 5., 6. mjesec", rekla je Božina.
A tko ima visoku plaću, dobit će još više. Pa bi tako prema našem izračunu premijeru Plenkoviću plaća trebala rasti na 5692 eura, odnosno za 157 eura, a predsjedniku Milanoviću na 6274, odnosno za 200 eura. U HUP-u kažu da ima prostora za jače povećanje plaća svima, jer gradovi imaju viškove. A misle i da bi država još mogla intervenirati u doprinos za zdravstvo.
"Na razni članica EU uplata doprinosa za zdravstvo je ograničena na dvije do šest plaća, ajmo reći da je srednja vrijednost četiri plaće i to je ujedno naš prijedlog da se ta europska praksa uvede u hrvatsko porezno zakonodavstvo", rekao je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca.
Vlada takvo što ne spominje, no zna se da će u ovom krugu porezne reforme najviše dobiti oni koji rade za minimalac. Od 1. siječnja raste sa 840 na 970 eura bruto, što znači 70ak eura više u novčaniku.
