Tradicionalni nedostatak zanimanja, kažu stručnjaci, pojačan je činjenicom da Amerikanci u prosjeku žive vrlo dobro i da su svi gospodarski pokazatelji odlični. Tko bi se onda i zašto zanimao za politiku? Podatak da izbori ne zanimaju ni polovicu ispitanika ide na ruku republikancima jer dosadašnje iskustvo pokazuje da su njihovi glasači savjesniji. Demokratima za utjehu može poslužiti da je 1992. i 1996. s odazivom birača oko 50 posto pobijedio njihov dvojac Bill Clinton i Al Gore.
Drugo ispitivanje, koje je tijekom četiri dana demokratske konvencije u Los Angelesu obavila internet agencija "Voter.com" pokazalo je da se Gore približio Bushu na samo 5 posto. Za republikanskog kandidata glasovalo bi 45 posto a za demokratskog 40 posto birača. Budući da je riječ o svojevrsnoj internet-anketi, ovi se rezultati ne smatraju odviše vjerodostojnima nego se čekaju podaci koje će preko vikenda prikupiti Gallup i Zogby.
Analitičari napominju da Gore ima malo vremena da se poravna u utrci. Nepisano je pravilo da kandidat koji vodi nakon obiju konvencija pobjeđuje na izborima. Dosad su samo dvojica političara - Harry Truman 1948. i Ronald Reagan 1980. pobijedili na predsjedničkim izborima iako su na Dan rada, 4. rujna u ispitivanjima javnog mnijenja zaostajali za svojim takmacima.
