Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović jučer se prvi put oglasio nakon izbora. U objavi na svom Facebooku napisao je da "razgovori o sastavljanju nove saborske većine traju" i da "svi koji sudjeluju u tim razgovorima moraju voditi računa o volji hrvatskih ljudi iskazanoj na izborima". Međutim, u proceduri je sada više toga o čemu treba voditi računa. Detalje o procesu nakon izbora izložio nam je politički analitičar Davor Gjenero.
Hrvatski sabor u skladu s Ustavom i zakonom odlučuje "o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj, o očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i korištenju njime i o udruživanju u saveze s drugim državama", stoji u Ustavu Republike Hrvatske.
Zastupnike Hrvatskog sabora bira se na mandat od četiri godine. Izbori za zastupnike Sabora održavaju se najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili raspuštanja domova Sabora, a prvo zasjedanje Sabora održava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora.
"Predsjednik Sabora bira se najkasnije 20 dana nakon objave službenih rezultata izbora, a rezultate proglašava Ustavni sud nakon isteka željenih rokova", objašnjava Gjenero.
Dok se ne konstituira novi Sabor i odabere novi predsjednik Sabora, na čelu je još uvijek Gordan Jandroković. U slučaju da Ustavni sud predsjednika proglasi trajno spriječenim za obavljanje dužnosti, do konstituiranja novog saziva bi Jandroković obavljao dužnost skrbnika nad institucijom Predsjednika Republike Hrvatske. To podrazumijeva slučajeve smrti, ostavke ili trajne spriječenosti predsjednika RH. Izbor novog predsjednika Sabora mora se obaviti u roku 60 dana od dana kad je bivši predsjednik prestao obavljati dužnost.
"Postoji i presedan. Pokojni akademik Vlatko Pavletić tu je dužnost obavljao do konstituiranja Sabora nakon izbora 3. siječnja 2000. godine, a nakon toga ju je preuzeo novi predsjednik Sabora, pokojni Zlatko Tomčić, sve do inauguracije Stipe Mesića", kaže nam Gjenero.
Sabor na konstitutivnu sjednicu saziva predsjednik RH, a najstariji zastupnik samo predsjeda sjednicom Sabora do izbora novog predsjednika Sabora. Kada netko bude izabran za predsjednika Sabora, tek se tada Sabor smatra konstituiranim i ta osoba može početi obavljati dužnost.
"Konstituirajuća sjednica održava se tek nakon objave konačnih službenih rezultata koje proglašava Ustavni sud.
Prema poslovniku Hrvatskog sabora, na konstituirajućoj sjednici Sabor bira i Mandatno-imunitetno povjerenstvo. Na toj se sjednici može birati i potpredsjednika i tajnika Sabore te tajnika sjednice Sabora, Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove i druga radna tijela. Podnijeti zahtjev za izbor tih tijela ima najmanje trećina zastupnika na konstituirajućoj sjednici.
"Ako se Sabor ne konstituira u roku od 20 dana od konstitutivne sjednice, onda ga se raspušta po sili Ustava i nema ni izbora mandata", zaključuje Gjenero.
A kakva je procedura oko 76 potpisa koje mandatar donosi predsjedniku RH za sastav Vlade?
Prema Ustavu, članove Vlade predlaže osoba kojoj je predsjednik Republike povjerio mandat za sastav Vlade. To je, pak, osoba koja - na temelju raspodjele zastupničkih mjesta - uživa povjerenje većine zastupnika u Saboru. Ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od dana prihvaćanja mandata, predsjednik Republike može mu produžiti mandat za najviše još 30 dana.
Ako mandatar ni u tom roku ne uspije sastaviti Vladu ili ako predložena Vlada ne dobije povjerenje Hrvatskog sabora, predsjednik Republike povjerava mandat za sastav Vlade drugoj osobi. Ako, pak, ni to ne uspije, predsjednik može prema Ustavu imenovati nestranačku Vladu te istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor.
POGLEDAJTE VIDEO: Macan i Mijić komentirali pobjednički govor Plenkovića: 'Ne znam zašto se okomio na izbor srijede'
