Postroll

Preroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><ulink url="https://net.hr/tema/radnicka-fronta">Radnička fronta</ulink> stranka je na lijevom političkom spektru osnovana 2015. u Zagrebu. Kako sami navode, Radnička fronta pokušava izgraditi široku lijevu frontu posvećenu "korjenitoj promjeni političkih i ekonomskih odnosa u korist svih potlačenih i onih koji žive od svojega rada".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U središtu svoje misije navode da se nalazi "pružanje koherentne kritike kapitalističkog sistema, te strateško i direktno djelovanje usmjereno nadvladavanju kapitalizma u suradnji s drugim progresivnim grupacijama."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predsjednica Radničke fronte je <ulink url="https://net.hr/tema/katarina-peovic">Katarina Peović</ulink>. Rođena je 1974. u Zagrebu, diplomirala je komparativnu književnost i hrvatski jezik i književnost diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je na kraju i doktorirala. Bavi se istraživanju medija i kulture, a radila na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, potom na Filozofskom fakultet u Rijeci. Također se bavila uređivanjima časopisa i radijske emisije. U posljednjem 10. sazivu <ulink url="https://net.hr/tema/sabor">Sabora </ulink>bila je zastupnica.</para><hmn:image id="6b718e52-f1e2-11ee-ab80-7ecc6c482c09" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I. izborna jedinica (obuhvaća sjeverozapadni dio Zagrebačke županije, dio centra i zapada Grada Zagreba)</para><orderedlist><listitem><para>Denis Geto</para></listitem><listitem><para>Željka Biloš</para></listitem><listitem><para>Nenad Rizvanović</para></listitem><listitem><para>Karmen Ratković</para></listitem><listitem><para>Vladimir Cvetković</para></listitem><listitem><para>Milena Kramer</para></listitem><listitem><para>Željko Kašaj</para></listitem><listitem><para>Josipa Vlasac Glasnović</para></listitem><listitem><para>Antonio Horvatić</para></listitem><listitem><para>Barbara Trbojević</para></listitem><listitem><para>Neven Brnjas</para></listitem><listitem><para>Branka Galić</para></listitem><listitem><para>Siniša Barišić</para></listitem><listitem><para>Velibor Zaninović</para></listitem></orderedlist><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>II. izborna jedinica (Bjelovarsko-bilogorska županija, južni dio Koprivničko-križevačke te Zagrebačke županije i istočni dio Grada Zagreba)</para><orderedlist><listitem><para>Sandra Crnković</para></listitem><listitem><para>Zlatko Harapin</para></listitem><listitem><para>Viktorija Ćurlin</para></listitem><listitem><para>Danijel Dujmović</para></listitem><listitem><para>Svjetlana Geto</para></listitem><listitem><para>Zdenko Lovrić</para></listitem><listitem><para>Maša Varda</para></listitem><listitem><para>Branko Cerovac</para></listitem><listitem><para>Zlatka Rašperić</para></listitem><listitem><para>Vedran Ivanković</para></listitem><listitem><para>Anica Krpan</para></listitem><listitem><para>Antonijo Crnković</para></listitem><listitem><para>Domagoj Martinić</para></listitem><listitem><para>Vladimir Wölfl</para></listitem></orderedlist><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>III. izborna jedinica (Varaždinska, Međimurska i Krapinsko-zagorska županija te nekoliko općina)</para><orderedlist><listitem><para>Hrvoj Kržak</para></listitem><listitem><para>Siniša Miličić</para></listitem><listitem><para>Andreja Jagečić</para></listitem><listitem><para>Goran Jakuš</para></listitem><listitem><para>Sanja Lež</para></listitem><listitem><para>Manuela Peršić</para></listitem><listitem><para>Tomislav Lukec</para></listitem><listitem><para>Kristina Petruša</para></listitem><listitem><para>Siniša Vudragović</para></listitem><listitem><para>Ankica Nemet</para></listitem><listitem><para>Mislav Sokačić</para></listitem><listitem><para>Carmen Kržak</para></listitem><listitem><para>Zvonimir Košćak</para></listitem><listitem><para>Goran Strahija</para></listitem></orderedlist><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>IV. izborna jedinica (Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska i sjeverni dijelovi Koprivničko-križevačke županije)</para><orderedlist><listitem><para>Dragan Nemet</para></listitem><listitem><para>Marija Zorbas</para></listitem><listitem><para>Vid Zubić</para></listitem><listitem><para>Marina Topalović</para></listitem><listitem><para>Nikola Fabijančić</para></listitem><listitem><para>Ljubica Cumbo</para></listitem><listitem><para>Dimitrije Grčić</para></listitem><listitem><para>Marija Carević</para></listitem><listitem><para>Damir Oruč</para></listitem><listitem><para>Milena Đurić</para></listitem><listitem><para>Aleksandar Knežević</para></listitem><listitem><para>Aleksandra Prica</para></listitem><listitem><para>Siniša Božić</para></listitem><listitem><para>Vladimir Jurić</para></listitem></orderedlist><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>V. izborna jedinica (Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska županija i istočni dijelovi Sisačko-moslavačke županije)</para><orderedlist><listitem><para>Dražen Grubanović</para></listitem><listitem><para>Tatjana Ravkić</para></listitem><listitem><para>Mislav Kveštak</para></listitem><listitem><para>Nataša Medančić</para></listitem><listitem><para>Darko Štefan</para></listitem><listitem><para>Svetlana Kruneš Grubanović</para></listitem><listitem><para>Roberto Bolković</para></listitem><listitem><para>Ljiljana Živković</para></listitem><listitem><para>Marko Krmpotić</para></listitem><listitem><para>Paola Horvat Sovilj</para></listitem><listitem><para>Mijo Nemet</para></listitem><listitem><para>Sonja Balaško</para></listitem><listitem><para>Luka Miljković</para></listitem><listitem><para>Davor Kržak</para></listitem></orderedlist><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>VI. izborna jedinica (zapadni dio Zagreba i dijelovi Zagrebačke županije)</para><orderedlist><listitem><para>Hrvoje Štefan</para></listitem><listitem><para>Dora Zvjerković</para></listitem><listitem><para>Renato Babojelić</para></listitem><listitem><para>Nataša Medved</para></listitem><listitem><para>Dalibor Piskrec</para></listitem><listitem><para>Marija Jelinčić</para></listitem><listitem><para>Vinko Korotaj Drača</para></listitem><listitem><para>Mia Korolija</para></listitem><listitem><para>Ivan Rep</para></listitem><listitem><para>Ivana Rogar</para></listitem><listitem><para>Vlatko Balaić</para></listitem><listitem><para>Dajana Delić</para></listitem><listitem><para>Tin Juraković</para></listitem><listitem><para>Tomislav Fiket</para></listitem></orderedlist><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>VII. izborna jedinica (dio Primorsko-goranske, cijela Karlovačka županija te zapadni i sjeverni dijelovi Sisačko-moslavačke županije)</para><orderedlist><listitem><para>Anton Glasnović</para></listitem><listitem><para>Sandra Kasunić</para></listitem><listitem><para>Andrej Georgievski</para></listitem><listitem><para>Ružica Kartelo</para></listitem><listitem><para>Velibor Valenta</para></listitem><listitem><para>Ksenija Batalo</para></listitem><listitem><para>Nikola Gvojić</para></listitem><listitem><para>Jasminka Buić</para></listitem><listitem><para>Mladen Brajak</para></listitem><listitem><para>Anita Buhin</para></listitem><listitem><para>Josip Ivančić</para></listitem><listitem><para>Mario Zajiček</para></listitem><listitem><para>Ivica Šustić</para></listitem><listitem><para>Mirta Mataija</para></listitem></orderedlist><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>VIII. izborna jedinica (Istarska županija, grad Rijeka te neki od gradova i općina u Primorsko-goranskoj županiji)</para><orderedlist><listitem><para>Katarina Peović</para></listitem><listitem><para>Goran Matić</para></listitem><listitem><para>Karin Grgorović</para></listitem><listitem><para>Boris Kapuralin</para></listitem><listitem><para>Dubravka Kovačević</para></listitem><listitem><para>Enis Čaušević</para></listitem><listitem><para>Gordana Vudragović</para></listitem><listitem><para>Nijaz Delić</para></listitem><listitem><para>Natalija Stefanović</para></listitem><listitem><para>Bojan Birk</para></listitem><listitem><para>Biserka Momčinović</para></listitem><listitem><para>Aleksandar Alobić</para></listitem><listitem><para>Izvor Rukavina</para></listitem><listitem><para>Lems Jerin</para></listitem></orderedlist><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>IX. izborna jedinica (sjeverozapadni dio Splitsko-dalmatinske, cijela Šibensko-kninska te dijelovi Zadarske županije, uključujući grad Zadar)</para><orderedlist><listitem><para>Boris Mijakovac</para></listitem><listitem><para>Lujana Paraman</para></listitem><listitem><para>Toni Bedalov</para></listitem><listitem><para>Anđelka Antulov</para></listitem><listitem><para>Ivan Barić</para></listitem><listitem><para>Katarina Nemet</para></listitem><listitem><para>Ivo Matulić</para></listitem><listitem><para>Goran Kauzlarić</para></listitem><listitem><para>Borislava Vulić</para></listitem><listitem><para>Gordana Žic</para></listitem><listitem><para>Slaven Kupina</para></listitem><listitem><para>Margarita Zikollaj Barbarić</para></listitem><listitem><para>Bela Nadj</para></listitem><listitem><para>Mario Markovina</para></listitem></orderedlist><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>X. izborna jedinica (Dubrovačko-neretvanska i dijelovi Splitsko-dalmatinske županije)</para><orderedlist><listitem><para>Zoran Radman</para></listitem><listitem><para>Petra Božanja</para></listitem><listitem><para>Đildo Bavčević</para></listitem><listitem><para>Mirna Papuga</para></listitem><listitem><para>Filip Borović</para></listitem><listitem><para>Tijana Novaković</para></listitem><listitem><para>Damir Miliša</para></listitem><listitem><para>Blažena Radas</para></listitem><listitem><para>Jan Težak</para></listitem><listitem><para>Tina Geto</para></listitem><listitem><para>Teo Marinković</para></listitem><listitem><para>Jovanka Vulić</para></listitem><listitem><para>Jan Ljubas</para></listitem><listitem><para>Ivica Anić</para></listitem></orderedlist>

Radnička fronta Radnička fronta stranka je na lijevom političkom spektru osnovana 2015. u Zagrebu. Kako sami navode, Radnička fronta pokušava izgraditi široku lijevu frontu posvećenu "korjenitoj promjeni političkih i ekonomskih odnosa u korist svih potlačenih i onih koji žive od svojega rada".U središtu svoje misije navode da se nalazi "pružanje koherentne kritike kapitalističkog sistema, te strateško i direktno djelovanje usmjereno nadvladavanju kapitalizma u suradnji s drugim progresivnim grupacijama."Predsjednica Radničke fronte je Katarina Peović. Rođena je 1974. u Zagrebu, diplomirala je komparativnu književnost i hrvatski jezik i književnost diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je na kraju i doktorirala. Bavi se istraživanju medija i kulture, a radila na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, potom na Filozofskom fakultet u Rijeci. Također se bavila uređivanjima časopisa i radijske emisije. U posljednjem 10. sazivu Sabora bila je zastupnica.I. izborna jedinica (obuhvaća sjeverozapadni dio Zagrebačke županije, dio centra i zapada Grada Zagreba)Denis GetoŽeljka BilošNenad RizvanovićKarmen RatkovićVladimir CvetkovićMilena KramerŽeljko KašajJosipa Vlasac GlasnovićAntonio HorvatićBarbara TrbojevićNeven BrnjasBranka GalićSiniša BarišićVelibor ZaninovićII. izborna jedinica (Bjelovarsko-bilogorska županija, južni dio Koprivničko-križevačke te Zagrebačke županije i istočni dio Grada Zagreba)Sandra CrnkovićZlatko HarapinViktorija ĆurlinDanijel DujmovićSvjetlana GetoZdenko LovrićMaša VardaBranko CerovacZlatka RašperićVedran IvankovićAnica KrpanAntonijo CrnkovićDomagoj MartinićVladimir WölflIII. izborna jedinica (Varaždinska, Međimurska i Krapinsko-zagorska županija te nekoliko općina)Hrvoj KržakSiniša MiličićAndreja JagečićGoran JakušSanja LežManuela PeršićTomislav LukecKristina PetrušaSiniša VudragovićAnkica NemetMislav SokačićCarmen KržakZvonimir KošćakGoran StrahijaIV. izborna jedinica (Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska i sjeverni dijelovi Koprivničko-križevačke županije)Dragan NemetMarija ZorbasVid ZubićMarina TopalovićNikola FabijančićLjubica CumboDimitrije GrčićMarija CarevićDamir OručMilena ĐurićAleksandar KneževićAleksandra PricaSiniša BožićVladimir JurićV. izborna jedinica (Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska županija i istočni dijelovi Sisačko-moslavačke županije)Dražen GrubanovićTatjana RavkićMislav KveštakNataša MedančićDarko ŠtefanSvetlana Kruneš GrubanovićRoberto BolkovićLjiljana ŽivkovićMarko KrmpotićPaola Horvat SoviljMijo NemetSonja BalaškoLuka MiljkovićDavor KržakVI. izborna jedinica (zapadni dio Zagreba i dijelovi Zagrebačke županije)Hrvoje ŠtefanDora ZvjerkovićRenato BabojelićNataša MedvedDalibor PiskrecMarija JelinčićVinko Korotaj DračaMia KorolijaIvan RepIvana RogarVlatko BalaićDajana DelićTin JurakovićTomislav FiketVII. izborna jedinica (dio Primorsko-goranske, cijela Karlovačka županija te zapadni i sjeverni dijelovi Sisačko-moslavačke županije)Anton GlasnovićSandra KasunićAndrej GeorgievskiRužica KarteloVelibor ValentaKsenija BataloNikola GvojićJasminka BuićMladen BrajakAnita BuhinJosip IvančićMario ZajičekIvica ŠustićMirta MataijaVIII. izborna jedinica (Istarska županija, grad Rijeka te neki od gradova i općina u Primorsko-goranskoj županiji)Katarina PeovićGoran MatićKarin GrgorovićBoris KapuralinDubravka KovačevićEnis ČauševićGordana VudragovićNijaz DelićNatalija StefanovićBojan BirkBiserka MomčinovićAleksandar AlobićIzvor RukavinaLems JerinIX. izborna jedinica (sjeverozapadni dio Splitsko-dalmatinske, cijela Šibensko-kninska te dijelovi Zadarske županije, uključujući grad Zadar)Boris MijakovacLujana ParamanToni BedalovAnđelka AntulovIvan BarićKatarina NemetIvo MatulićGoran KauzlarićBorislava VulićGordana ŽicSlaven KupinaMargarita Zikollaj BarbarićBela NadjMario MarkovinaX. izborna jedinica (Dubrovačko-neretvanska i dijelovi Splitsko-dalmatinske županije)Zoran RadmanPetra BožanjaĐildo BavčevićMirna PapugaFilip BorovićTijana NovakovićDamir MilišaBlažena RadasJan TežakTina GetoTeo MarinkovićJovanka VulićJan LjubasIvica Anić IZBORI 2024. 

Katarina Peović

Izbori 2024

IZBORI 2024.

Članak

Danas.hr

Danas

Radnička fronta

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ususret <ulink url="https://net.hr/tema/parlamentarni-izbori-2024">parlamentarnim izborima</ulink> u Hrvatskoj, Gong je izradio interaktivnu kartu <ulink url="https://net.hr/tema/zagreb">Zagreba</ulink> pomoću koje lako možete pronaći u koju izbornu jedinicu spadate prema adresi na kojoj ste prijavljeni (koja je navedena na vašoj osobnoj iskaznici). Iz Gonga poručuju građanima da imaju na umu da se svaka od prikazane tri izborne jedinice - 1., 2. i 6. - pruža i izvan Zagreba i obuhvaća i druge gradove i općine, te da ova karta prikazuje samo onaj dio svake od njih koji obuhvaća neke od zagrebačkih četvrti. Zagreb je ponovno, i prema novom Zakonu o izbornim jedinicama jedini grad u Hrvatskoj koji je podijeljen u nekoliko izbornih jedinica, kažu iz Gonga. </para><hmn:article id="024e3ad6-dd30-11ee-a001-7ecc6c482c09" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"><hmn:presentation><width value="1270" unit="px"/><depth value="140" unit="px"/></hmn:presentation></hmn:article><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prije nego što počnete tražiti svoju izbornu jedinicu po svojoj adresi, morate u karti u član ku kliknuti ikonu u gornjem desnom uglu koja prikazuje isprekidani četverokut uz koji se pojavljuje obavijest "View larger map". Klikom na tu ikonu, u novom prozoru otvorit će vam se velika Gongova karta Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osnova karte koju smo koristili za prikaz 17 četvrti Grada Zagreba podijeljenih u tri izborne jedinice, je Google Maps. Kao što na Google Mapsu lokaciju koja vas zanima upisujete u tražilicu, isto tako i na ovoj karti u tražilicu trebate upisati adresu na kojoj ste prijavljeni u Zagrebu.</para><hmn:iframe src="https://www.google.com/maps/d/embed?mid=1k3Q8tWMeGvUshGPjOw_DX7wM8Se4rpo&amp;ehbc=2E312F&amp;quot; width=&amp;quot;640&amp;quot; height=&amp;quot;480&amp;quot;&gt;&lt;/iframe&gt;"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tražilica na Gongovoj karti nalazi se u gornjem lijevom uglu i označena je ikonom u obliku povećala. Nakon što kliknete na tu ikonu, otvorit će vam se prostor u koji upišete svoju adresu. Na vaš odabir ponuđene odgovarajuće adrese, karta automatski označava lokaciju i zumira gdje se odabrano mjesto nalazi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kojoj izbornoj jedinici pripadate, možete vidjeti već po boji polja u kojem se tražena adresa nalazi (žuta boja – prva izborna jedinica, plava boja – druga izborna jedinica, crvena boja -šesta izborna jedinica). Ako svojoj adresi na karti želite dodati privatnu oznaku (ako je želite "pinati"), s lijeve strane trebate kliknuti, donju, crnom bojom ispisanu adresu koju vam je izbacio Google.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uz to, ako kliknete bilo gdje na karti oko tražene adrese koju ste ranije upisali, u gornjem lijevom kutu ekrana otvorit će vam se obavijest u kojoj se izbornoj jedinici nalazi vaša adresa i u kojoj gradskoj četvrti. Kartu možete i odzumirati kako biste vidjeli cijeli prikaz Zagreba, podijeljenog po izbornim jedinicama i gradskim četvrtima i gdje se tu vi nalazite.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svaka od tri izborne jedinice dodatno je na karti označena i ikonom s brojem 1, 2 ili 6. Klikom na neki od tih brojeva, gore lijevo otvorit će vam se obavijest o kojoj je izbornoj jedinici riječ, a iznad toga i mala karta cijele te izborne jedinice, dakle ne samo onog zagrebačkog dijela, nego i svih ostalih mjesta koja ulaze u tu izbornu jedinicu izvan Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Još jednim klikom, ovaj put na tu malu kartu, otvorit će vam se preko cijelog ekrana popis svih gradova i općina koji, osim tih nekoliko zagrebačkih četvrti, ulaze u vašu izbornu jedinicu, pa ćete dobiti i informaciju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim Google Mapsa, Gong je pri izradi ove karte koristio i geografske podatke o gradskih četvrtima Zagreba koje je u digitalnom vektorskom obliku dobio od Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba. Više o svemu pročitajte na stranicama <ulink url="https://gong.hr/2024/03/27/zagreb-je-podijeljen-u-tri-izborne-jedinice-ovdje-pronadite-u-kojoj-cete-glasati/">Gonga</ulink>. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><emphasis>POGLEDAJTE VIDEO: Rijeke pravde se uzburkale: Brojni SDP-ovci nezadovoljni Grbinovom taktikom i koalicijskim partnerima</emphasis></para><hmn:video id="a84784b6-eb9e-11ee-92e7-7ecc6c482c09"/>

Zagreb je sada podijeljen u tri izborne jedinice: Provjerite gdje glasate  Zagreb je ponovno, i prema novom Zakonu o izbornim jedinicama jedini grad u Hrvatskoj koji je podijeljen u nekoliko izbornih jedinica, kažu iz Gonga Ususret parlamentarnim izborima u Hrvatskoj, Gong je izradio interaktivnu kartu Zagreba pomoću koje lako možete pronaći u koju izbornu jedinicu spadate prema adresi na kojoj ste prijavljeni (koja je navedena na vašoj osobnoj iskaznici). Iz Gonga poručuju građanima da imaju na umu da se svaka od prikazane tri izborne jedinice - 1., 2. i 6. - pruža i izvan Zagreba i obuhvaća i druge gradove i općine, te da ova karta prikazuje samo onaj dio svake od njih koji obuhvaća neke od zagrebačkih četvrti. Zagreb je ponovno, i prema novom Zakonu o izbornim jedinicama jedini grad u Hrvatskoj koji je podijeljen u nekoliko izbornih jedinica, kažu iz Gonga. Prije nego što počnete tražiti svoju izbornu jedinicu po svojoj adresi, morate u karti u član ku kliknuti ikonu u gornjem desnom uglu koja prikazuje isprekidani četverokut uz koji se pojavljuje obavijest "View larger map". Klikom na tu ikonu, u novom prozoru otvorit će vam se velika Gongova karta Zagreba.Osnova karte koju smo koristili za prikaz 17 četvrti Grada Zagreba podijeljenih u tri izborne jedinice, je Google Maps. Kao što na Google Mapsu lokaciju koja vas zanima upisujete u tražilicu, isto tako i na ovoj karti u tražilicu trebate upisati adresu na kojoj ste prijavljeni u Zagrebu.Tražilica na Gongovoj karti nalazi se u gornjem lijevom uglu i označena je ikonom u obliku povećala. Nakon što kliknete na tu ikonu, otvorit će vam se prostor u koji upišete svoju adresu. Na vaš odabir ponuđene odgovarajuće adrese, karta automatski označava lokaciju i zumira gdje se odabrano mjesto nalazi.Kojoj izbornoj jedinici pripadate, možete vidjeti već po boji polja u kojem se tražena adresa nalazi (žuta boja – prva izborna jedinica, plava boja – druga izborna jedinica, crvena boja -šesta izborna jedinica). Ako svojoj adresi na karti želite dodati privatnu oznaku (ako je želite "pinati"), s lijeve strane trebate kliknuti, donju, crnom bojom ispisanu adresu koju vam je izbacio Google.Uz to, ako kliknete bilo gdje na karti oko tražene adrese koju ste ranije upisali, u gornjem lijevom kutu ekrana otvorit će vam se obavijest u kojoj se izbornoj jedinici nalazi vaša adresa i u kojoj gradskoj četvrti. Kartu možete i odzumirati kako biste vidjeli cijeli prikaz Zagreba, podijeljenog po izbornim jedinicama i gradskim četvrtima i gdje se tu vi nalazite.Svaka od tri izborne jedinice dodatno je na karti označena i ikonom s brojem 1, 2 ili 6. Klikom na neki od tih brojeva, gore lijevo otvorit će vam se obavijest o kojoj je izbornoj jedinici riječ, a iznad toga i mala karta cijele te izborne jedinice, dakle ne samo onog zagrebačkog dijela, nego i svih ostalih mjesta koja ulaze u tu izbornu jedinicu izvan Zagreba.Još jednim klikom, ovaj put na tu malu kartu, otvorit će vam se preko cijelog ekrana popis svih gradova i općina koji, osim tih nekoliko zagrebačkih četvrti, ulaze u vašu izbornu jedinicu, pa ćete dobiti i informaciju.Osim Google Mapsa, Gong je pri izradi ove karte koristio i geografske podatke o gradskih četvrtima Zagreba koje je u digitalnom vektorskom obliku dobio od Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba. Više o svemu pročitajte na stranicama Gonga. POGLEDAJTE VIDEO: Rijeke pravde se uzburkale: Brojni SDP-ovci nezadovoljni Grbinovom taktikom i koalicijskim partnerima 'POTRAŽI ME...' 

Zagreb sada ima tri izborne jedinice: Provjerite gdje glasate

Interaktivna karta Zagreba

'POTRAŽI ME...'

Zagreb je sada podijeljen u tri izborne jedinice: Provjerite gdje glasate

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predstavljanje kandidata <ulink url="https://net.hr/tema/mozemo">Možemo</ulink> u 7. <ulink url="https://net.hr/tema/izbori-2024">izbornoj</ulink> jedinici prekinuo je muškarac, koji se predstavio kao hrvatski branitelj, optuživši <ulink url="https://net.hr/tema/sandra-bencic">Sandru Benčić </ulink>da ne može voditi državu jer "nije znala voditi obrt i studirala je 18 godina", pa je predstavljanje nastavljeno nakon pet minuta. "Nije ovo Banija, ovo je Banovina. Što vi možete? Ne možete. Kako mislite voditi državu ako niste bili u stanju voditi obrt i kad se zna da ste studirali 18 godina", rekao je Sandri Benčić Ivo Vranić, koji se ustvrdio da je branitelj i da nije član ni jedne stranke.</para><hmn:article id="b088b3ac-e86a-11ee-9f94-7ecc6c482c09" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, u Možemo mu baš nisu povjerovali. "Ovo je uobičajeni način napada i opstruiranja, ljudi iz HDZ-a nastoje diskreditirati Možemo i mene ponavljanjem rečenica Andreja Plenkovića, koje izgovaraju u nedostatku političkog sadržaja", ustvrdila je Benčić nakon što je čovjek otišao.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Benčić je potom razjasnila dužinu svog studiranja: "Moj je otac ostao bez posla, kad sam nakon pet godina studiranja apsolvirala otišla sam raditi. Nakon 10 godina vratila sam se na studij i diplomirala. Mnoge kolegice i kolege imali su istu sudbinu, tijekom srednje škole i studija morali smo raditi jer nismo rođeni sa 'zlatnom žlicom'. Oni koji su rođeni s tom žlicom neka si ju stave opet u usta i šute. Ovako se ne vodi kampanja, nego programskim rješenjima".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Benčić je također naglasila da HDZ-ovci nikada neće dobiti potporu od Možemo jer ih smatraju klijentelističkom, koruptivnom grupacijom koja je zauzela sve strukture u zemlji. Možemo je spremno participirati u Vladi od centra na lijevo, a sigurno neće ući u Vladu u kojoj bi bili Most i Domovinski pokret.</para><hmn:video id="d383b34c-ec30-11ee-9934-ee3c76acc482"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kamere su uhvatile i branitelja Vranića koji je poručio: "Ja ne reklamiram niti jednu stranku, samo nam treba Tomašević tu".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nemojte ovo nazivati incidentom. Sva ratišta banovinska sam prošao. Umirali su moji izvidnici na rukama. I sada, za koga smo se mi borili. Da nam dolaze pojedine stranke, da prave budalu od ovog naroda. Vi dozvolite da vam jedna osoba vodi stranku, 18 godina je studirala, ne može svoj obrt voditi s niti jednim nezaposlenim", kazao je Vranić u kameru. </para>

Branitelj napao Sandru Benčić: 'Studirali ste 18 godina. Niste u stanju voditi obrt' Nakon 10 godina vratila sam se na studij i diplomirala. Mnoge kolegice i kolege imali su istu sudbinu, tijekom srednje škole i studija morali smo raditi jer nismo rođeni sa &apos;zlatnom žlicom&apos;, kazala je Benčić Predstavljanje kandidata Možemo u 7. izbornoj jedinici prekinuo je muškarac, koji se predstavio kao hrvatski branitelj, optuživši Sandru Benčić da ne može voditi državu jer "nije znala voditi obrt i studirala je 18 godina", pa je predstavljanje nastavljeno nakon pet minuta. "Nije ovo Banija, ovo je Banovina. Što vi možete? Ne možete. Kako mislite voditi državu ako niste bili u stanju voditi obrt i kad se zna da ste studirali 18 godina", rekao je Sandri Benčić Ivo Vranić, koji se ustvrdio da je branitelj i da nije član ni jedne stranke.No, u Možemo mu baš nisu povjerovali. "Ovo je uobičajeni način napada i opstruiranja, ljudi iz HDZ-a nastoje diskreditirati Možemo i mene ponavljanjem rečenica Andreja Plenkovića, koje izgovaraju u nedostatku političkog sadržaja", ustvrdila je Benčić nakon što je čovjek otišao.Benčić je potom razjasnila dužinu svog studiranja: "Moj je otac ostao bez posla, kad sam nakon pet godina studiranja apsolvirala otišla sam raditi. Nakon 10 godina vratila sam se na studij i diplomirala. Mnoge kolegice i kolege imali su istu sudbinu, tijekom srednje škole i studija morali smo raditi jer nismo rođeni sa 'zlatnom žlicom'. Oni koji su rođeni s tom žlicom neka si ju stave opet u usta i šute. Ovako se ne vodi kampanja, nego programskim rješenjima".Benčić je također naglasila da HDZ-ovci nikada neće dobiti potporu od Možemo jer ih smatraju klijentelističkom, koruptivnom grupacijom koja je zauzela sve strukture u zemlji. Možemo je spremno participirati u Vladi od centra na lijevo, a sigurno neće ući u Vladu u kojoj bi bili Most i Domovinski pokret.Kamere su uhvatile i branitelja Vranića koji je poručio: "Ja ne reklamiram niti jednu stranku, samo nam treba Tomašević tu"."Nemojte ovo nazivati incidentom. Sva ratišta banovinska sam prošao. Umirali su moji izvidnici na rukama. I sada, za koga smo se mi borili. Da nam dolaze pojedine stranke, da prave budalu od ovog naroda.  Vi dozvolite da vam jedna osoba vodi stranku, 18 godina je studirala, ne može svoj obrt voditi s niti jednim nezaposlenim", kazao je Vranić u kameru.  ZAISKRILO U PETRINJI 

Branitelj napao Sandru Benčić: 'Studirali ste 18 godina'

Benčić i branitelj

ZAISKRILO U PETRINJI

Danas.hr/HINA

Branitelj napao Sandru Benčić: 'Studirali ste 18 godina. Niste u stanju voditi obrt'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Potpredsjednik Europske komisije Margaritis Schinas ima rješenje kako potaknuti mlade da glasaju na ovogodišnjim <ulink url="https://net.hr/danas/izbori-2024">izborima za Europski parlament</ulink>. Kako navodi <ulink url="https://www.politico.eu/article/taylor-swift-eu-parliament-election-youth-vote/">Politico</ulink>, nada se da će im u tome pomoći ni više ni manje nego američka pop zvijezda Taylor Swift.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nitko ne može mobilizirati mlade bolje od - mladih. Oni su ti koji mogu potaknuti mlade da sudjeluju, više nego povjerenici", rekao je Schinas na konferenciji za medije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A tko je bolji za taj zadatak od zvijezde koju slušaju milijuni diljem svijeta i osobe godine po izboru magazine Time.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nadam se da će netko iz njezina PR tima pratiti ovu konferenciju za medije i prenijeti joj naš zahtjev", dodao je Schinas.</para><hmn:article id="7b7a365c-a181-11ee-bf91-327f8821eb81" variation="6f1b75b0-9d0b-11eb-b4b2-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inače, okupljanje mladih birača nije ništa novo za Taylor. Prošlog rujna pjevačica je potaknula svojih 272 milijuna pratitelja na Instagramu da se registriraju za glasovanje i, u samo nekoliko sati, stranica Vote.org zabilježila je o više od 35.000 registracija što je povećanje od 23 posto u odnosu na godinu ranije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ubrzo nakon demokratski guverner u Kaliforniji istaknuo je za TMZ da Swift "koristi svoju slavu u dobre svrhe", prenosi <ulink url="https://www.japantimes.co.jp/news/2023/10/08/world/politics/taylor-swift-politcal-sway/">Japan Times.</ulink></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mislim da je jako moćno ono što je uspjela postići aktivirajući mlade i podsjećajući ih da imaju glas na izborima", dodao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tijekom gotovo dva desetljeća duge karijere, Taylor je imala više dodirnih točaka s američkog politikom, unatoč ranijim pokušajima da se distancira od političkih razgovora.</para><hmn:article id="b52ca0ac-a496-11ee-a081-0ee8f36581c7" variation="6f1b75b0-9d0b-11eb-b4b2-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neki su njezini potezi podijelili javnost, a kritike i pohvale je također primala i tijekom višegodišnjeg razdoblja kada nije izražavala politička mmišljenja i stavove.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I ljevica i desnica su je davnih dana željele "prisvojiti", ali je Taylor godinama stajala po strani, uključujući i 2016. kada je Donald Trump postao predsjednik. Taylor je jednom prilikom otkrila da se kaje što nije podržala Hillary Clinton na istim izborima, a od tada je oštro kritizirala Trumpa.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zbog njezine šutnje neki su nagađali da je prikrivena republikanka, sve do listopada 2018. godine je podržala demokrata Phila Bredesena u borbi protiv republikanke Marshe Blackburn u utrci za Senat u saveznoj državi Tennessee.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon njezine objave, i Trump je reagirao rekavši da mu se njezina glazba sada sviđa "oko 25 posto manje".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pjevačica na proljeće započinje europski dio svoje turneje te će tik pred <ulink url="https://net.hr/danas/izbori-2024/kada-su-izbori-za-europski-parlament-kako-se-biraju-zastupnici-03a05bac-0225-11ef-b032-1a6e9a340e00">europske izbore</ulink> nastupiti u Parizu. Koncert je zakazan upravo 9. svibnja na Dan Europe.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>POGLEDAJTE VIDEO: Na mjestu Zelenskog ove godine milijarderka: Taylor Swift je Timeova osoba godine</para><hmn:video id="5fbc0dbe-947f-11ee-885d-8e3fd03983f5"/>

EU na mukama, moli Taylor Swift za pomoć: 'Nitko ne može mobilizirati mlade. Potakni ih da glasaju' Mobiliziranje mladih birača nije ništa novo za pjevačicu. Prošlog rujna pjevačica je potaknula svojih 272 milijuna pratitelja na Instagramu da se registriraju za glasovanje i, u samo nekoliko sati, stranica Vote.org zabilježila je o više od 35.000 registracija što je povećanje od 23 posto u odnosu na godinu ranije Potpredsjednik Europske komisije Margaritis Schinas ima rješenje kako potaknuti mlade da glasaju na ovogodišnjim izborima za Europski parlament. Kako navodi Politico, nada se da će im u tome pomoći ni više ni manje nego američka pop zvijezda Taylor Swift."Nitko ne može mobilizirati mlade bolje od - mladih. Oni su ti koji mogu potaknuti mlade da sudjeluju, više nego povjerenici", rekao je Schinas na konferenciji za medije.A tko je bolji za taj zadatak od zvijezde koju slušaju milijuni diljem svijeta i osobe godine po izboru magazine Time."Nadam se da će netko iz njezina PR tima pratiti ovu konferenciju za medije i prenijeti joj naš zahtjev", dodao je Schinas.Inače, okupljanje mladih birača nije ništa novo za Taylor. Prošlog rujna pjevačica je potaknula svojih 272 milijuna pratitelja na Instagramu da se registriraju za glasovanje i, u samo nekoliko sati, stranica Vote.org zabilježila je o više od 35.000 registracija što je povećanje od 23 posto u odnosu na godinu ranije.Ubrzo nakon demokratski guverner u Kaliforniji istaknuo je za TMZ da Swift "koristi svoju slavu u dobre svrhe", prenosi Japan Times."Mislim da je jako moćno ono što je uspjela postići aktivirajući mlade i podsjećajući ih da imaju glas na izborima", dodao je.Tijekom gotovo dva desetljeća duge karijere, Taylor je imala više dodirnih točaka s američkog politikom, unatoč ranijim pokušajima da se distancira od političkih razgovora.Neki su njezini potezi podijelili javnost, a kritike i pohvale je također primala i tijekom višegodišnjeg razdoblja kada nije izražavala politička mmišljenja i stavove.I ljevica i desnica su je davnih dana željele "prisvojiti", ali je Taylor godinama stajala po strani, uključujući i 2016. kada je Donald Trump postao predsjednik. Taylor je jednom prilikom otkrila da se kaje što nije podržala Hillary Clinton na istim izborima, a od tada je oštro kritizirala Trumpa.Zbog njezine šutnje neki su nagađali da je prikrivena republikanka, sve do listopada 2018. godine je podržala demokrata Phila Bredesena u borbi protiv republikanke Marshe Blackburn u utrci za Senat u saveznoj državi Tennessee.Nakon njezine objave, i Trump je reagirao rekavši da mu se njezina glazba sada sviđa "oko 25 posto manje".Pjevačica na proljeće započinje europski dio svoje turneje te će tik pred europske izbore nastupiti u Parizu. Koncert je zakazan upravo 9. svibnja na Dan Europe.POGLEDAJTE VIDEO: Na mjestu Zelenskog ove godine milijarderka: Taylor Swift je Timeova osoba godine IZBORI NA PRAGU 

EU na mukama, moli Taylor Swift za pomoć.: 'Nitko ne može mobilizirati mlade. Potakni ih da glasaju'

Taylor Swift

IZBORI NA PRAGU

EU na mukama, moli Taylor Swift za pomoć: 'Nitko ne može mobilizirati mlade. Potakni ih da glasaju'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><emphasis>Nova godina donosi brojne novosti za hrvatske građane. U velikom specijalu Net.hr-a </emphasis><emphasis>'Što nas čeka u 2024. godini' </emphasis><emphasis>svaki dan ćemo objavljivati kakve promjene stižu</emphasis>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Po svemu sudeći, 2023. godina bila je burna. Na hrvatskoj političkoj sceni bilo je svega - od vrijeđanja, uvreda, optužbi, prebacivanja krivice raznih afera…Vladajuće se optuživalo za sve i svašta, oporba ja napadala premijera Andreja Plenkovića i njegove ministre i nisu ih štedjeli. S Pantovčaka je često znalo 'zagrmjeti'. Predsjednik države Zoran Milanović nije štedio nikoga. Uzvraćao je svima koji su ga prozvali, a posebno je nemilosrdan bio prema premijeru i dijelu ministara. Oštre riječi upućivao je bivšem ministru obrane Mariju Banožiću i ministru vanjskih poslova Gordanu Grliću Radmanu. Kako god bilo, godina koja dolazi je 'superizborna'. Slijede nam europski, parlamentarni i predsjednički izbori. A borba će, zasigurno biti žestoka, vjerojatno s udarcima ispod pojasa...</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dakle, hrvatski građani na izbore u 2024. godini izlaze tri puta. A tko će dobiti povjerenje građana, e za to će se svi morati dobrano potruditi.</para><hmn:article id="767e38ae-7feb-11ee-b53b-0ee8f36581c7" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Izbori za Europski parlament</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prvi izbori koji nas očekuju u 2024. godini su izbori za Europski parlament, koji će se održati 6. – 9. lipnja 2024. Održat će se i u drugim zemljama članicama. "Superizborna godina počinje <ulink url="https://net.hr/danas/izbori-2024">europskim izborima</ulink>. Na prošlim Hrvatska je bila druga najlošija zemlja. Interes je jako mali u Hrvatskoj. Vidim da su se predstavnici Europskog parlamenta u Hrvatskoj probudili i počinje ta kampanja za veću izlaznost. To je jako dobro i nadam se da će i hrvatske političke stranke i da će Sabor i svi koji provode parlamentarne izbore shvatiti da je važno da građani izađu", kazala je za Net.hr komunikacijska stručnjakinja i politička analitičarka Ankica Mamić.</para><hmn:article id="c5f14106-5ea8-11ee-baf5-0ee8f36581c7" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Izbori za Hrvatski sabor</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Drugi važni izbori su parlamentarni izbori. Posljednja, 'afera Mreža' koja je ponovo uzdrmala HDZ imala je za posljedicu ekspresnu smjenu sada već bivšeg ministra gospodarstva <ulink url="https://net.hr/tema/davor-filipovic">Davora Filipovića</ulink>, i njegova posebnog savjetnika Juricu Lovrinčevića.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mi zapravo ne znamo kada će biti parlamentarni izbori", kaže Mamić i dodaje da sada tu postoje razne spekulacije. Naglasila je da se u javnosti često zaboravlja da mi iduće godine u šestom mjesecu ostajemo bez deset sudaca Ustavnog suda kojima istječe mandat. "Ustavni suci se biraju dvotrećinskom većinom u Hrvatskom saboru. To je uvijek jedan od najvažnijih trenutaka u kojima se pozicija i opozicija de facto moraju dogovoriti, jer je relativno teško skupiti dvotrećinsku većinu. I sada, hoće li premijer odlučiti ići prije šestog mjeseca na izbore, pa ostaviti sljedećoj saborskoj većini da bira tih deset sudaca (njima se može kratko produžiti mandat), no mislim da to ne bi bilo dobro, ili će pokušati, unutar ove većine koja je relativno mala, ali mi svi znamo da on ima puno spavača u ovim drugim strankama, i pokušati napraviti nekakav dogovor, to ćemo tek vidjeti", kazala je Mamić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mamić kaže da je ova zadnja afera Mreža još jedna u nizu. "Ali sada je u aferu na neki način upleten i Most, jedna opozicijska stranka. Mislim da HDZ-u ova afera, ako oporba nametne narativ da su to nove 'fimi medije', onda bi mogla škoditi HDZ-u. No, vidjeli smo premijerovu promptnu reakciju. Nitko nije brže smijenjen nakon jednog teksta u tjedniku Nacional. Očito je da je premijer htio zaustaviti sve spekulacije, promptno je smijenio ministra Filipovića, ovaj je preuzeo političku odgovornost za svog savjetnika. Mislim da su to dva koordinirana koraka u zatvaranju te teme", kaže Mamić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:article id="2547fbe4-7a48-11ee-a867-beb580786a69" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, kako naglašava Mamić, hoće li im to uspjeti ili ne, to ovisi o tome koliko je oporba vješta i koliko će ta tema medije dalje zanimati. "To su dvije stvari koje su sada najvažnije HDZ-u", naglasila je Mamić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ono što u Hrvatskoj nije uobičajeno, a trebalo bi, to je ovo što sada radi ured Europskog parlamenta. Oni različitim kampanjama potiču izlaznost građana na <ulink url="https://net.hr/danas/izbori-2024/kada-su-izbori-za-europski-parlament-kako-se-biraju-zastupnici-03a05bac-0225-11ef-b032-1a6e9a340e00">Europskim izborima</ulink>. Bilo bi izuzetno dobro za razvoj demokracije u Hrvatskoj da i naše političke stranke novcima koje dobivaju za svaki mandat u Saboru, rade i motivacijske kampanje, prema, prije svega mladim novim biračima, i ostalima. Nažalost mislim da će ova afera sada i sve ove afere koje se događaju, u velikoj mjeri smanjivati izlaznost jer zapravo dižu zgađenost građana politikom i dižu to mišljenje 'svi su oni isti' i tako mi je svejedno. To je jedan razlog, a drugi razlog je što se opozicija zapravo nije uspjela nametnuti. Mi de facto nemamo lidera opozicije. Lijevi blok je pokušao tzv. nominacijom Sandre Benčić kao buduće premijerke, personificirati to mjesto sa Sandrom Benčić kao budućom kompetentnom premijerkom, međutim niti oni nisu to uspjeli, jer od te kandidature je prošlo dva mjeseca, a platforma Možemo nije digla svoj rejting. Taj potez im se nije isplatio. Oni dosta gube glasova. Sjetite se da su oni imali 17,1 posto u jednom trenutku, a sada su na 8,9. Most, koji je možda najglasnija oporba je sada, da tako kažem dotaknut ovom aferom. Ne znamo mi točno. No, oni su naravno dobivali podatke od istraživačkih novinara. To je uobičajeno. Političari često daju podatke novinarima i novinari njima. Ali, percepcijski se stvara dojam da je Most dio afere, a njihov glavni narativ je antikorupcijski. Usprkos tome što oni sudjeluju u razotkrivanju afera, njihov rejting je i dalje na tih nekih čvrstih između 8 i 10 posto ovisno o istraživanju", kaže Ankica Mamić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nitko nije uspio iskočiti, kaže Mamić. "U tom smislu je HDZ-u situacija dosta komforna. Oni će možda dobiti manje nego na prošlim izborima, ali pitane je može li opozicija dobiti više. Meni se čini da će idući Sabor biti jako rascjepkan, bit će puno tih malih lokalnih lista koje će uzeti po jedan ili dva mandata što će opet otežati izglasavanje ustavnih sudaca za što trebaju dvije trećine svih zastupnika", kazala je.</para><hmn:article id="d3b8079c-978e-11ee-9a11-3a50bfc1e71d" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Predsjednički izbori</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Krajem 2024. godine građani će i treći put na birališta, i to na predsjedničke izbore. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zoran Milanović ulazi u utrku kao - ja sam favorit. Spekulira se da će bivši ministar Primorac biti HDZ-ov kandidat. Mislim da bez obzira koga HDZ stavi za kandidata, teško će dobiti Milanovića. Milanović je već mjesecima uvjerljivo najpopularniji političar u Hrvatskoj, to jesu relativno niske brojke, ali su po meni dovoljne za sigurnu pobjedu, ako se ne dogodi neki veliki gaf, ili ako HDZ ne kandidira Plenkovića za predsjedničkog kandidata. Bilo tko drugi, tko bi ušao u tu utrku, po meni, protiv Milanovića nema šanse", mišljenja je Ankica Mamić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatski građani vole izravno birati i predsjednički izbori uvijek imaju veću izlaznost, dodaje Mamić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mislim da je to isto poruka strankama. Kada bi ta imena na stranačkim listama bila ,da tako kažem, zvučnija, gdje bismo imali ljude koje držimo poznatima i kompetentnima, sigurna sam da bi se dizala i izlaznost. Možete to vidjeti na primjeru Davora Dretara Dreleta koji je u trećoj izbornoj jedinici na prošlim parlamentarnim izborima dobio više glasova od Radimira Čačića, što je bizarno na neki način. Čovjek koji nema nikakvog iskustva političkog i zapravo nije bio u gospodarstvu i zapravo dolazi iz estrade pobijedio je političara starog kova. Zašto? Zato što građani tu zgađenost politikom na neki način izražavaju tako. Ali kada dolazimo do predsjedničkih izbora, onda oni znaju da biraju osobu i onda oni izlaze. Tako kada bi na listama bilo više kompetentnih ljudi, ljudi s kredibilitetom ili nekakvom javnom karijerom, mislim da bi se izlaznost na svim izborima digla", zaključuje Mamić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><emphasis>POGLEDAJTE VIDEO: Izračunali smo koliko će nam male povišice od 1. siječnja donijeti velika vladia porezna reforma</emphasis></para><hmn:video id="73ccb49c-99fd-11ee-9e00-3a50bfc1e71d"/>

Hrvati, znate li što vas čeka iduće godine? Bit će veselo, ali jedno je sasvim sigurno - nagledat ćemo se svega Hrvatski građani na izbore u 2024. godini izlaze tri puta. A tko će dobiti povjerenje građana, e za to će se svi morati dobrano potruditi Nova godina donosi brojne novosti za hrvatske građane. U velikom specijalu Net.hr-a 'Što nas čeka u 2024. godini' svaki dan ćemo objavljivati kakve promjene stižu.Po svemu sudeći, 2023. godina bila je burna. Na hrvatskoj političkoj sceni bilo je svega - od vrijeđanja, uvreda, optužbi, prebacivanja krivice raznih afera…Vladajuće se optuživalo za sve i svašta, oporba ja napadala premijera Andreja Plenkovića i njegove ministre i nisu ih štedjeli. S Pantovčaka je često znalo 'zagrmjeti'. Predsjednik države Zoran Milanović nije štedio nikoga. Uzvraćao je svima koji su ga prozvali, a posebno je nemilosrdan bio prema premijeru i dijelu ministara. Oštre riječi upućivao je bivšem ministru obrane Mariju Banožiću i ministru vanjskih poslova Gordanu Grliću Radmanu. Kako god bilo, godina koja dolazi je 'superizborna'. Slijede nam europski, parlamentarni i predsjednički izbori. A borba će, zasigurno biti žestoka, vjerojatno s udarcima ispod pojasa...Dakle, hrvatski građani na izbore u 2024. godini izlaze tri puta. A tko će dobiti povjerenje građana, e za to će se svi morati dobrano potruditi.Izbori za Europski parlamentPrvi izbori koji nas očekuju u 2024. godini su izbori za Europski parlament, koji će se održati 6. – 9. lipnja 2024. Održat će se i u drugim zemljama članicama. "Superizborna godina počinje europskim izborima. Na prošlim Hrvatska je bila druga najlošija zemlja. Interes je jako mali u Hrvatskoj. Vidim da su se predstavnici Europskog parlamenta u Hrvatskoj probudili i počinje ta kampanja za veću izlaznost. To je jako dobro i nadam se da će i hrvatske političke stranke i da će Sabor i svi koji provode parlamentarne izbore shvatiti da je važno da građani izađu", kazala je za Net.hr komunikacijska stručnjakinja i politička analitičarka Ankica Mamić.Izbori za Hrvatski saborDrugi važni izbori su parlamentarni izbori. Posljednja, 'afera Mreža' koja je ponovo uzdrmala HDZ imala je za posljedicu ekspresnu smjenu sada već bivšeg ministra gospodarstva Davora Filipovića, i njegova posebnog savjetnika Juricu Lovrinčevića."Mi zapravo ne znamo kada će biti parlamentarni izbori", kaže Mamić i dodaje da sada tu postoje razne spekulacije. Naglasila je da se u javnosti često zaboravlja da mi iduće godine u šestom mjesecu ostajemo bez deset sudaca Ustavnog suda kojima istječe mandat. "Ustavni suci se biraju dvotrećinskom većinom u Hrvatskom saboru. To je uvijek jedan od najvažnijih trenutaka u kojima se pozicija i opozicija de facto moraju dogovoriti, jer je relativno teško skupiti dvotrećinsku većinu. I sada, hoće li premijer odlučiti ići prije šestog mjeseca na izbore, pa ostaviti sljedećoj saborskoj većini da bira tih deset sudaca (njima se može kratko produžiti mandat), no mislim da to ne bi bilo dobro, ili će pokušati, unutar ove većine koja je relativno mala, ali mi svi znamo da on ima puno spavača u ovim drugim strankama, i pokušati napraviti nekakav dogovor, to ćemo tek vidjeti", kazala je Mamić.Mamić kaže da je ova zadnja afera Mreža još jedna u nizu. "Ali sada je u aferu na neki način upleten i Most, jedna opozicijska stranka. Mislim da HDZ-u ova afera, ako oporba nametne narativ da su to nove 'fimi medije', onda bi mogla škoditi HDZ-u. No, vidjeli smo premijerovu promptnu reakciju. Nitko nije brže smijenjen nakon jednog teksta u tjedniku Nacional. Očito je da je premijer htio zaustaviti sve spekulacije, promptno je smijenio ministra Filipovića, ovaj je preuzeo političku odgovornost za svog savjetnika. Mislim da su to dva koordinirana koraka u zatvaranju te teme", kaže Mamić.No, kako naglašava Mamić, hoće li im to uspjeti ili ne, to ovisi o tome koliko je oporba vješta i koliko će ta tema medije dalje zanimati. "To su dvije stvari koje su sada najvažnije HDZ-u", naglasila je Mamić."Ono što u Hrvatskoj nije uobičajeno, a trebalo bi, to je ovo što sada radi ured Europskog parlamenta. Oni različitim kampanjama potiču izlaznost građana na Europskim izborima. Bilo bi izuzetno dobro za razvoj demokracije u Hrvatskoj da i naše političke stranke novcima koje dobivaju za svaki mandat u Saboru, rade i motivacijske kampanje, prema, prije svega mladim novim biračima, i ostalima. Nažalost mislim da će ova afera sada i sve ove afere koje se događaju, u velikoj mjeri smanjivati izlaznost jer zapravo dižu zgađenost građana politikom i dižu to mišljenje 'svi su oni isti' i tako mi je svejedno. To je jedan razlog, a drugi razlog je što se opozicija zapravo nije uspjela nametnuti. Mi de facto nemamo lidera opozicije. Lijevi blok je pokušao tzv. nominacijom Sandre Benčić kao buduće premijerke, personificirati to mjesto sa Sandrom Benčić kao budućom kompetentnom premijerkom, međutim niti oni nisu to uspjeli, jer od te kandidature je prošlo dva mjeseca, a platforma Možemo nije digla svoj rejting. Taj potez im se nije isplatio. Oni dosta gube glasova. Sjetite se da su oni imali 17,1 posto u jednom trenutku, a sada su na 8,9. Most, koji je možda najglasnija oporba je sada, da tako kažem dotaknut ovom aferom. Ne znamo mi točno. No, oni su naravno dobivali podatke od istraživačkih novinara. To je uobičajeno. Političari često daju podatke novinarima i novinari njima. Ali, percepcijski se stvara dojam da je Most dio afere, a njihov glavni narativ je antikorupcijski. Usprkos tome što oni sudjeluju u razotkrivanju afera, njihov rejting je i dalje na tih nekih čvrstih između 8 i 10 posto ovisno o istraživanju", kaže Ankica Mamić.Nitko nije uspio iskočiti, kaže Mamić. "U tom smislu je HDZ-u situacija dosta komforna. Oni će možda dobiti manje nego na prošlim izborima, ali pitane je može li opozicija dobiti više. Meni se čini da će idući Sabor biti jako rascjepkan, bit će puno tih malih lokalnih lista koje će uzeti po jedan ili dva mandata što će opet otežati izglasavanje ustavnih sudaca za što trebaju dvije trećine svih zastupnika", kazala je.Predsjednički izboriKrajem 2024. godine građani će i treći put na birališta, i to na predsjedničke izbore. "Zoran Milanović ulazi u utrku kao - ja sam favorit. Spekulira se da će bivši ministar Primorac biti HDZ-ov kandidat. Mislim da bez obzira koga HDZ stavi za kandidata, teško će dobiti Milanovića. Milanović je već mjesecima uvjerljivo najpopularniji političar u Hrvatskoj, to jesu relativno niske brojke, ali su po meni dovoljne za sigurnu pobjedu, ako se ne dogodi neki veliki gaf, ili ako HDZ ne kandidira Plenkovića za predsjedničkog kandidata. Bilo tko drugi, tko bi ušao u tu utrku, po meni, protiv Milanovića nema šanse", mišljenja je Ankica Mamić.Hrvatski građani vole izravno birati i predsjednički izbori uvijek imaju veću izlaznost, dodaje Mamić."Mislim da je to isto poruka strankama. Kada bi ta imena na stranačkim listama bila ,da tako kažem, zvučnija, gdje bismo imali ljude koje držimo poznatima i kompetentnima, sigurna sam da bi se dizala i izlaznost. Možete to vidjeti na primjeru Davora Dretara Dreleta koji je u trećoj izbornoj jedinici na prošlim parlamentarnim izborima dobio više glasova od Radimira Čačića, što je bizarno na neki način. Čovjek koji nema nikakvog iskustva političkog i zapravo nije bio u gospodarstvu i zapravo dolazi iz estrade pobijedio je političara starog kova. Zašto? Zato što građani tu zgađenost politikom na neki način izražavaju tako. Ali kada dolazimo do predsjedničkih izbora, onda oni znaju da biraju osobu i onda oni izlaze. Tako kada bi na listama bilo više kompetentnih ljudi, ljudi s kredibilitetom ili nekakvom javnom karijerom, mislim da bi se izlaznost na svim izborima digla", zaključuje Mamić.POGLEDAJTE VIDEO: Izračunali smo koliko će nam male povišice od 1. siječnja donijeti velika vladia porezna reforma 'SUPERIZBORNA' GODINA 

Hrvati, čeka vas 'superizborna' godina: Koliko puta ćemo na izbore u 2024. godini?

izbori u hrvatskoj

'SUPERIZBORNA' GODINA

Masa Ilotic Suvalic.png

Maša Ilotić Šuvalić

Hrvati, znate li što vas čeka iduće godine? Bit će veselo, ali jedno je sasvim sigurno - nagledat ćemo se svega

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iduće godine građani Republike Hrvatske tri puta izlaze na birališta, a osim parlamentarnih i predsjedničkih izbora, 2024. godine održat će se i <ulink url="https://net.hr/danas/izbori-2024">izbori za Europski parlament</ulink>. To su jedini izbori za koje se zna datum održavanja, a svoje predstavnike u Europskom parlamentu birat ćemo 9. lipnja 2024. godine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na prošlim izborima koji su se održali 2019. godine, iz Hrvatske je izabrano ukupno 12 <ulink url="https://net.hr/danas/izbori-2024/tko-su-zastupnici-u-europskom-parlamentu-i-koliko-zaraduju-28e4431a-0dd3-11ef-a46d-76562133214a">zastupnika </ulink>kojima mandat završava iduće godine. Specifičnost ovih izbora je u tome da je jedna zemlja jedna izborna jedinica, što znači da ne postoji više lista za svaku izbornu jedinicu, već stranke formiraju jednu listu za koju se glasa u cijeloj Hrvatskoj.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><emphasis>POGLEDAJTE VIDEO: Komunikacijski strateg SDP-a o izborima: 'Mislim da je Perđa Grbin super lik. Kreće bitka'</emphasis></para><hmn:video id="8c82749c-58a6-11ee-bcf8-3a50bfc1e71d"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Izbori za Europski parlament jednako su važni kao i primjerice parlamentarni izbori, iako u Hrvatskoj nekako tradicionalno najviše interesa izazovu predsjednički izbori. Što su uopće izbori za Europski parlament i kako parlament funkcionira? U nastavku donosimo kratki pregled najvažnijih činjenica o njima.</para><heading2>Što su europski izbori?</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Izbori za Europski parlament su izbori na kojima građani Europske unije biraju predstavnike svoje zemlje koji će zastupati njihove interese u Parlamentu.</para><heading2>Koliko često se održavaju?</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Europski izbori održavaju se svakih pet godina. Posljednji izbori održani su u svibnju 2019. godine, a sljedeći europski izbori održat će se od 6. do 9. lipnja 2024. godine.</para><heading2>Koliko zastupnika se bira?</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>O broju izabranih zastupnika odlučuje se prije svakih izbora, a ukupan broj ne može prijeći 750 plus predsjednik. U 2024. godini, broj zastupnika u Europskom parlamentu će se povećati kako bi se uskladio s demografskim promjenama u EU-u od 2019.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U rujnu 2023. zastupnici su odobrili odluku Vijeća o povećanju broja zastupničkih mjesta u Europskom parlamentu na 720 (15 mjesta više) za sljedeći saziv od 2024. do 2029. godine. Prijedlog Vijeća bazira se na izvješću Parlamenta u kojem se predlaže 11 novih mjesta.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pri raspodjeli mjesta uzima se u obzir broj stanovnika država članica, kao i potreba za minimalnom razinom zastupljenosti europskih građana iz manjih zemalja. To načelo "degresivne proporcionalnosti", sadržano u Ugovoru o Europskoj uniji znači da, iako manje zemlje imaju manje zastupnika nego veće zemlje, zastupnici u Europskom parlamentu iz većih zemalja predstavljaju više ljudi nego njihovi kolege iz manjih zemalja. Najmanji broj zastupničkih mjesta po zemlji je šest, a najveći 96.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što se tiče broja hrvatskih zastupnika, broj će ostati isti. Više zastupnika u EP-u dobivaju Francuska, Španjolska, Poljska, Nizozemska, Belgija, Austrija, Danska, Finska, Slovačka, Irska, Slovenija i Latvija.</para><heading2>Što je Europski parlament?</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Europski parlament je jedina institucija u svijetu koju izravno biraju građani, a zastupnici u Europskom parlamentu štite interese građana EU-a na razini cijele Europe.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zastupnici s predstavnicima vlada EU-a pregovaraju i odlučuju o novim zakonima koji utječu na sve aspekte života diljem EU-a, od gospodarskog razvoja i borbe protiv siromaštva do klimatskih promjena i sigurnosti. Zastupnici ističu važne političke, ekonomske i društvene teme te podržavaju temeljne vrijednosti Europske unije: poštivanje ljudskih prava, slobode, demokracije, jednakosti i vladavine zakona. Parlament odobrava proračun EU-a i nadzire njegovu potrošnju. Osim toga, bira predsjednika/icu Europske komisije, imenuje njezine povjerenike i poziva ih na odgovornost.</para><hmn:article id="6dcd1656-fcd0-11ed-9b04-da9230f0d668" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Kako je strukturiran Europski parlament?</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sadašnji saziv Europskog parlamenta ima 705 zastupnika, sedam klubova zastupnika, 27 odbora i 45 izaslanstva. Predsjednica Europskog parlamenta je Roberta Metsola, odabrana na obnovljivi mandat od dvije i pol godine, što odgovara polovici razdoblja parlamentarnog saziva.</para><heading2>Koja je razlika između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije?</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Europska komisija je izvršna vlast EU-a, odgovorna za predlaganje i provedbu zakona i svakodnevno vođenje EU-a. Europski parlament, koji zastupa interese građana EU-a, i Vijeće, koje zastupa interese zemalja, oblikuju i, u slučaju slaganja, usvajaju prijedloge Komisije.</para><heading2>Za koga glasamo na izborima?</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na izborima se natječu nacionalne političke stranke, ali nakon što su zastupnici u Europskom parlamentu izabrani, većina se odluči postati dijelom transnacionalnih klubova zastupnika. Većina nacionalnih stranaka povezana je s europskim klubovima zastupnika.</para><heading2>Koliko klubova zastupnika ima u EP-u?</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U parlamentu trenutno postoji sedam klubova zastupnika - Klub zastupnika Europske pučke stranke (kršćanski demokrati, Klub zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, Renew Europe Group, Klub zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza, Europski konzervativci i reformisti, Klub zastupnika Identitet i demokracija te Klub zastupnika Ljevice u Europskom parlamentu - GUE/NGL. Svaki klub sastoji se od najmanje 23 zastupnika iz najmanje četvrtine zemalja EU-a.</para><hmn:article id="35b974a4-9e29-11ed-8e69-3aa5bb867862" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/>

Mali vodič kroz europske izbore: Koga i zašto biramo te što je zadaća zastupnika u Europskom parlamentu? Od 6. do 9. lipnja 2024. godine održat će se novi izbori za Europski parlament  Iduće godine građani Republike Hrvatske tri puta izlaze na birališta, a osim parlamentarnih i predsjedničkih izbora, 2024. godine održat će se i izbori za Europski parlament. To su jedini izbori za koje se zna datum održavanja, a svoje predstavnike u Europskom parlamentu birat ćemo 9. lipnja 2024. godine.Na prošlim izborima koji su se održali 2019. godine, iz Hrvatske je izabrano ukupno 12 zastupnika kojima mandat završava iduće godine. Specifičnost ovih izbora je u tome da je jedna zemlja jedna izborna jedinica, što znači da ne postoji više lista za svaku izbornu jedinicu, već stranke formiraju jednu listu za koju se glasa u cijeloj Hrvatskoj.POGLEDAJTE VIDEO: Komunikacijski strateg SDP-a o izborima: 'Mislim da je Perđa Grbin super lik. Kreće bitka'Izbori za Europski parlament jednako su važni kao i primjerice parlamentarni izbori, iako u Hrvatskoj nekako tradicionalno najviše interesa izazovu predsjednički izbori. Što su uopće izbori za Europski parlament i kako parlament funkcionira? U nastavku donosimo kratki pregled najvažnijih činjenica o njima.Što su europski izbori?Izbori za Europski parlament su izbori na kojima građani Europske unije biraju predstavnike svoje zemlje koji će zastupati njihove interese u Parlamentu.Koliko često se održavaju?Europski izbori održavaju se svakih pet godina. Posljednji izbori održani su u svibnju 2019. godine, a sljedeći europski izbori održat će se od 6. do 9. lipnja 2024. godine.Koliko zastupnika se bira?O broju izabranih zastupnika odlučuje se prije svakih izbora, a ukupan broj ne može prijeći 750 plus predsjednik. U 2024. godini, broj zastupnika u Europskom parlamentu će se povećati kako bi se uskladio s demografskim promjenama u EU-u od 2019.U rujnu 2023. zastupnici su odobrili odluku Vijeća o povećanju broja zastupničkih mjesta u Europskom parlamentu na 720 (15 mjesta više) za sljedeći saziv od 2024. do 2029. godine. Prijedlog Vijeća bazira se na izvješću Parlamenta u kojem se predlaže 11 novih mjesta.Pri raspodjeli mjesta uzima se u obzir broj stanovnika država članica, kao i potreba za minimalnom razinom zastupljenosti europskih građana iz manjih zemalja. To načelo "degresivne proporcionalnosti", sadržano u Ugovoru o Europskoj uniji znači da, iako manje zemlje imaju manje zastupnika nego veće zemlje, zastupnici u Europskom parlamentu iz većih zemalja predstavljaju više ljudi nego njihovi kolege iz manjih zemalja. Najmanji broj zastupničkih mjesta po zemlji je šest, a najveći 96.Što se tiče broja hrvatskih zastupnika, broj će ostati isti. Više zastupnika u EP-u dobivaju Francuska, Španjolska, Poljska, Nizozemska, Belgija, Austrija, Danska, Finska, Slovačka, Irska, Slovenija i Latvija.Što je Europski parlament?Europski parlament je jedina institucija u svijetu koju izravno biraju građani, a zastupnici u Europskom parlamentu štite interese građana EU-a na razini cijele Europe.Zastupnici s predstavnicima vlada EU-a pregovaraju i odlučuju o novim zakonima koji utječu na sve aspekte života diljem EU-a, od gospodarskog razvoja i borbe protiv siromaštva do klimatskih promjena i sigurnosti. Zastupnici ističu važne političke, ekonomske i društvene teme te podržavaju temeljne vrijednosti Europske unije: poštivanje ljudskih prava, slobode, demokracije, jednakosti i vladavine zakona. Parlament odobrava proračun EU-a i nadzire njegovu potrošnju. Osim toga, bira predsjednika/icu Europske komisije, imenuje njezine povjerenike i poziva ih na odgovornost.Kako je strukturiran Europski parlament?Sadašnji saziv Europskog parlamenta ima 705 zastupnika, sedam klubova zastupnika, 27 odbora i 45 izaslanstva. Predsjednica Europskog parlamenta je Roberta Metsola, odabrana na obnovljivi mandat od dvije i pol godine, što odgovara polovici razdoblja parlamentarnog saziva.Koja je razlika između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije?Europska komisija je izvršna vlast EU-a, odgovorna za predlaganje i provedbu zakona i svakodnevno vođenje EU-a. Europski parlament, koji zastupa interese građana EU-a, i Vijeće, koje zastupa interese zemalja, oblikuju i, u slučaju slaganja, usvajaju prijedloge Komisije.Za koga glasamo na izborima?Na izborima se natječu nacionalne političke stranke, ali nakon što su zastupnici u Europskom parlamentu izabrani, većina se odluči postati dijelom transnacionalnih klubova zastupnika. Većina nacionalnih stranaka povezana je s europskim klubovima zastupnika.Koliko klubova zastupnika ima u EP-u?U parlamentu trenutno postoji sedam klubova zastupnika - Klub zastupnika Europske pučke stranke (kršćanski demokrati, Klub zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, Renew Europe Group, Klub zastupnika Zelenih/Europskog slobodnog saveza, Europski konzervativci i reformisti, Klub zastupnika Identitet i demokracija te Klub zastupnika Ljevice u Europskom parlamentu - GUE/NGL. Svaki klub sastoji se od najmanje 23 zastupnika iz najmanje četvrtine zemalja EU-a. UOČI SUPERIZBORNE GODINE 