Milijuni Europljana izlaze na izbore za Europski parlament ovog lipnja, a svoje zastupnike već četvrti put biraju i Hrvati.
Interes za europske izbore, pa tako i izlaznost, do sada su u Hrvatskoj bili prilično slabi. Na posljednje izbore za Europski parlament 2019. godine izašlo je tek 29,85 posto birača. Jedan od razloga sigurno je i taj što građani nisu sigurni zašto su nam ti izbori važni, tj. na što točno utječu svojim glasom.
Koje važne odluke donosi Europski parlament?
Europski parlament jedino je tijelo Europske unije koje neposredno biraju građani. Djeluje kao suzakonodavac, dijeleći s Vijećem ovlast usvajanja i izmjenjivanja zakonodavnih prijedloga te odlučivanja o proračunu EU-a. On također nadzire rad Komisije i drugih tijela EU-a te surađuje s nacionalnim parlamentima država EU-a, od kojih dobiva njihova mišljenja.
Zastupnici u Europskom parlamentu predlažu i odlučuju o zakonodavstvu EU-a, a teme su upravo ono što je važno većini od gotovo 450 milijuna Europljana koje predstavljaju: okoliš, sigurnost, migracije, socijalne politike, prava potrošača, gospodarstvo, vladavina prava…
Pravo na popravak
Nedavno su tako usvojena nova pravila koja europskim potrošačima osiguravaju pravo na popravak kućanskih i drugih proizvoda. Eurozastupnici su direktivu usvojili s 584 glasa za, 3 protiv i 14 suzdržanih. Nova pravila pojašnjavaju obveze proizvođača da popravljaju robu i potiču potrošače da popravkom produže životni ciklus proizvoda, a cilj im je smanjiti otpad i ojačati sektor popravaka čineći lakšim i isplativijim popravak robe.
Za ovu direktivu glasao je 601 zastupnik, dok njih 104 nije glasalo. Hrvatski zastupnici Biljana Borzan (SDP), Romana Jerković (SDP), Predrag Fred Matić (SDP), Tonino Picula (SDP) i Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) podržali su direktivu.
Valter Flego (IDS), Sunčana Glavak (HDZ), Ladislav Ilčić (HRAST - Pokret za uspješnu Hrvatsku), Mislav Kolakušić (Nezavisni), Karlo Ressler (HDZ), Tomislav Sokol (HDZ) i Željana Zovko nisu glasali (HDZ), prema stranici howtheyvote.eu.
Pakt o migracijama i azilu
Među velikim odlukama EU parlamenta 2024. godine svakako se ističe i izglasavanje novog pakta o migracijama i azilu koji bi trebao odgovoriti na sigurnosne izazove ilegalnih migracija, a što je zbog našeg položaja veoma važno i za Hrvatsku. Riječ je zapravo o sveobuhvatnoj reviziji svih unutarnjih aspekata migracije.
Kako bi se pomoglo zemljama EU-a koje su pod migracijskim pritiskom, druge države članice pridonijet će premještanjem tražitelja azila ili korisnika međunarodne zaštite na njihov teritorij, financijskim doprinosima ili pružanjem operativne i tehničke podrške.
Upravo je ta obveza solidarnosti glavna novost paktu o migracijama i azilu, a ažurirat će se i kriteriji prema kojima je država članica odgovorna za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu (tzv. Dublinska pravila). Pakt je prošao glasanje u Europskom parlamentu s 322 glasa, no čak 266 zastupnika je bilo protiv, a 31 suzdržan.
A evo kako su glasali hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu: Flego, Jerković, Matić, Picula, Ressler i Sokol su podržali pakt, dok ostali nisu glasali.
Propis o umjetnoj inteligenciji
Parlament je u ožujku 2024. usvojio i uredbu o umjetnoj inteligenciji čiji je cilj zaštititi ljudska prava, demokraciju, vladavinu prava i okolišnu održivost od visokorizične umjetne inteligencije, a istodobno poticati inovacije i osigurati Europi ulogu predvodnika u tom području. To je prvi takav sveobuhvatni okvir za ograničavanje rizika umjetne inteligencije u svijetu. Uredba je bila dogovorena na pregovorima s državama članicama, a usvojena je s 523 glasova za, 46 protiv i 49 suzdržanih.
Između ostalog, novim pravilima zabranjene su određene primjene umjetne inteligencije koje ugrožavaju prava građana, uključujući sustave za biometrijsku kategorizaciju temeljene na osjetljivim karakteristikama i neciljano prikupljanje prikaza lica s interneta ili iz nadzornih snimaka radi stvaranja baza podataka za prepoznavanje lica. Zabranjuje se i prepoznavanje emocija na radnome mjestu i u školama, vrednovanje građana, prognostički rad policije (kad se temelji isključivo na izradi profila pojedinaca ili procjeni njihovih osobina) te umjetna inteligencija koja utječe na ljudsko ponašanje ili iskorištava ranjivost pojedinaca.
Većina naših zastupnika je podržala uredbu. Samo je Ilčić bio protiv, a Sinčić suzdržan.
Akt o kritičnim sirovinama
Europska unija se posljednjih godina susrela s velikim problemom u opskrbi određenih sirovina. Odgovor na to je Akt o kritičnim sirovinama koji je Parlament odobrio u prosincu 2023., a Vijeće je dalo posljednje zeleno svjetlo u ožujku.
Cilj Akta je konkurentniji i suvereniji EU tako što će se smanjiti birokracija, potaknuti inovacije duž cijelog vrijednosnog lanca i pružiti potpora malim i srednjim poduzećima. Njime se također želi potaknuti istraživanja te razvoj alternativnih materijala i rudarskih i proizvodnih metoda koje su prihvatljivije za okoliš.
Tijekom pregovora o Aktu s Vijećem zastupnici su tražili da se veći naglasak stavi na proizvodnju i proširenu upotrebu materijala koji bi mogli zamijeniti strateške sirovine. Uz to, osigurali su da se postave ciljevi za poticanje recikliranja većih količina strateških sirovina iz otpadnih proizvoda. Zastupnici su ustrajali i na smanjenju birokracije za poduzeća, posebice za mala i srednja poduzeća. Akt je usvojen s 549 glasova za, 43 protiv i 24 suzdržana.
Svi hrvatski zastupnici su podržali ovaj akt, osim Kolakušića koji je bio suzdržan.
POGLEDAJTE VIDEO: Obilježavamo Dan Europe: 'Vrijednosti u krizi dobivaju na značaju. Oni koji ratuju ih nemaju te vrijednosti'
