WASHINGTON - Kada se euforija oko izbora Afroamerikanca Baracka Obame za 44. američkog predsjednika konačno stiša, novi stanar Bijele kuće suočit će s golemim problemima koje mu je Busheva vlada ostavila u naslijeđe.
No, koliko će njegov izborni program moći odgovoriti na izazove velike ekonomske krize koja je uplašila Amerikance ostaje tek za vidjeti.
Za razliku od poraženog Johna McCaina, Barack Obama je u svom programu agresivno inzistirao na rješavanju socijalnih pitanja i time sasvim izvjesno pridobio glasove siromašnih Amerikanaca.
Tako je obećao smanjiti porez za 95 posto američkih kućanstava, a bogatima oduzimati od prihoda iznad 250.000 dolara godišnje. Nudi godišnje fiskalno smanjenje od 500 dolara po zaposleniku i 1000 dolara po obitelji. Ukinuo bi porez i za starije osobe čiji prihodi ne premašuju 50.000 dolara.
Obećao je poreznu olakšicu od 3000 dolara za svako radno mjesto osnovano u SAD u sljedeće dvije godine.
Obama je također obećao okončanje sukoba u Iraku "na odgovoran način" u 16 mjeseci. No, u svom će se programu orjentirati na borbu protiv talibana i Al-Kaide u Afganistanu te je predložio povećanje američkog kontigenta u toj zemlji. Spreman je na ciljano slanje postrojbi u slučaju sukoba ili katastrofa.
Spremanje i na dijalog s Iranom, ali mu nisu mrske ni sankcije ako ta zemlja ne ograniči razvoj svog nuklearnog programa.
