Iran i velesile na jedvite jade do dogovora

Nakon četiri dana "napornih" pregovora o iranskom nuklearnom programu svjetske velesile i Iran uspjeli su se u noći na nedjelju u Ženevi dogovoriti, pružajući nadu u izlazak iz krize koja traje već više od deset godina.

Nakon višesatne blokade koju je potaknulo "pravo" Irana na obogaćivanje uranija, na kraju je ipak objavljena informacija da je dogovor postignut.

Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif ocijenio je da je riječ o "važnom uspjehu, koji je ipak tek prvi korak".

"Ustanovili smo zajedničko povjerenstvo koje će nadgledati provedbu našeg dogovora. Nadam se da će dvije strane moći napredovati i tako obnoviti povjerenje", rekao je na tiskovnoj konferenciji.

Američki predsjednik Barack Obama nazvao je u subotu prijelazni dogovor s Iranom "prvom važnom etapom", istaknuvši ipak da u vezi s tim pitanjem još postoje "goleme teškoće".

U svečanom govoru u Bijeloj kući Obama je usto rekao da je on "spriječio očito napredovanje" Islamske Republike prema atomskoj bombi.

"Novim provjerama će se omogućiti širok pristup iranskoj nuklearnoj opremi a međunarodnoj zajednici će se omogućiti da provjeri poštuje li Iran svoje obveze", obećao je američki predsjednik.

"S naše pak strane, SAD i njegovi saveznici dogovorili su se da će Iranu odobriti umjereno ublažavanje (sankcija), nastavljajući provoditi one najtrože", kazao je.

Američki državni tajnik John Kerry rekao je novinarima da će nakon ovog dogovora "svijet, Izrael i naši partneri u regiji biti sigurniji".

"Taj cjelokupan dogovor omogućit će da svijet bude sigurniji (...) da Izrael bude sigurniji i da naši partneri u regiji budu sigurniji", kazao je.

"U prvoj etapi se ne spominje da Iran ima pravo na obogaćivanje, bez obzira što se o tome kaže u nekim komentarima i tumačenjima", dodao je Kerry.

Skupina 5+1 (Sjedinjene Države, Rusija, Kina, Francuska, Velika Britanija i Njemačka) od srijede pregovaraju u Ženevi s Iranom nastojeći postići privremeni šestomjesečni dogovor koji bi jamčio miroljubivost iranskog nuklearnog programa u zamjenu za "ograničeno" ublažavanje sankcija kojima je izloženo iransko gospodarstvo.

Ministri šestorke u subotu su se pridružili pregovorima.

Pregovori su u zadnjim satima zapeli oko pitanja "prava" Irana na obogaćivanje uranija.

Iran želi da se njegovo pravo na obogaćivanje uranija izrijekom spomene u dogovoru o kojemu velesile vijećaju u Ženevi, rekao je tijekom noći glavni iranski pregovarač Abbas Araqchi.

"Ne odustajemo od našeg prava na obogaćivanje koje se jasno mora priznati u tekstu dogovora", rekao je iranskim medijima na tiskovnoj konferenciji.

Pravo na obogaćivanje uranija nije spomenuto u Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja (NPT) kojega je Iran potpisnik.

To je pitanje glavni razlog zabrinutosti zapadnih zemalja i Izraela koji se boje da bi uranij obogaćen do 20 posto Iran mogao upotrijebiti za dobivanje 90-postotnog uranija koji onda može koristiti u vojne svrhe, premda Teheran to niječe. Iran tvrdi da će taj uranij koristiti u istraživačke i u medicinske svrhe.

Osvrnuvši se na povijest tog spora Irana i međunarodne zajednice starog više od deset godina, britanski ministar vanjskih poslova William Hague istaknuo je pak "do koje mjere je taj program bio sakriven i rugao se međunarodnim ugovorima".

To pitanje koje je godinama čekalo na rješenje pomaknulo se pošto je u lipnju za predsjednika izabran Hassan Rohani koji je pokazao otvorenost prema Zapadu.