Iako granice 1. srpnja padaju - pravila igre su stroga. Članice Unije mogu privremno zatvoriti svoje tržište rada za radnike nove članice. Prva za tim posegnula je Njemačka. Hrvatima nameće ograničenje od dvije godine. Izuzetak su:
"Akademski obrazovani građani koji u Njemačkoj pronađu radno mjesto shodno svojoj naobrazbi. Tržište rada otvoreno je naučnicima za izučavanje najmanje dvije godine, kao i za sezonske radnike koji i dalje mogu raditi šest mjeseci bez radne dozvole."
Nakon najpopularnije zemlje za rad Hrvata - u danima pred nama očekuju se odluke ostalih članica - neslužbeno Austrija i Italija planiraju pratiti odluku Njemačke, dok je Velika Britanija već dala do znanja da će iskoristiti maksimalnu zabranu ulaska hrvatskih radnika. Odnosno 7 godina. No, službeno - potvrde još nema. Zauzvrat Hrvatska njima može zatvoriti svoje tržište. No, hoće li to i učiniti?
"Postoji mogućnost reciprociteta. Politička odluka još nije donesena. Osim Njemačke nema nikakvih najava da će bilo koja zemlja to i uvesti", govori IvanaCrnčić iz Ministarstva vansjkih i europskih poslova.
Da je riječ isključivo o političkim odlukama pokazalo je i istraživanje tržišta rada Europske unije, kad se nakon 2004. i pristupanja 10 novih članica - svega dva posto novih radnika zaputilo na otvoreno europsko tržište. Ipak, u Europskoj komisiji tvrde - bez panike - radnicima može biti samo bolje.
