Nastavno na nedavno usvojene i objavljene podzakonske akte - Uredbu o mjerama društveno odgovornog priređivanja igara na sreću te pripadajuće pravilnike kojima se pobliže određuju pojedine odredbe Zakona o igrama na sreću, HUPIS se oglasio priopćenjem koje prenosimo: 

"Hrvatska se još jednom našla u središtu pažnje europskih institucija – ovaj put zbog izravnog kršenja prava Europske unije. Vlada Republike Hrvatske donijela je niz novih propisa bez provođenja obvezne notifikacije prema Direktivi (EU) 2015/1535, poznatoj kao TRIS procedura, kojom se svaka država članica mora obratiti Europskoj komisiji prije donošenja tehničkih propisa koji mogu utjecati na slobodu kretanja roba i usluga unutar jedinstvenog tržišta.

Riječ je o ozbiljnom propustu koji ne može biti opravdan administrativnim previdom. TRIS nije formalnost – to je zakonska obveza i temeljni mehanizam očuvanja pravne sigurnosti i jedinstvenog tržišta EU-a. Njegovo zaobilaženje može imati teške posljedice: Europska komisija može pokrenuti postupak zbog povrede prava EU-a (tzv. infringement), a nacionalni sudovi mogu privremeno obustaviti primjenu nevaljano donesenih propisa. Drugim riječima – zakon koji nije notifikacijom prijavljen Bruxellesu, u praksi može biti nevažeći.

Još je apsurdnije što je Hrvatska ranije poštovala ove procedure. Primjerice, 2023. godine pravilno je notificirala pravila o tehničkim zahtjevima za automatske igre na sreću (notifikacija 2023/0112/HR), a 2014. godine povukla je čitav prijedlog zakona nakon što je Europska komisija intervenirala zbog izostanka notifikacije.

Zašto Vlada sada svjesno odstupa od prakse koju je ranije poštovala? Je li riječ o neznanju – ili o namjernom pokušaju da se pojedinim priređivačima omogući tržišna prednost bez europskog nadzora?

Usporedbe s Belgijom, Italijom i Nizozemskom

Slični slučajevi u drugim državama članicama završavali su ozbiljnim posljedicama. Belgija je, primjerice, morala povući pravilnik o tehničkim zahtjevima za automate nakon što je Komisija ocijenila da nije pravilno notificiran. Italija je, pak, trpjela višemilijunske gubitke jer su joj sudovi poništili primjenu nevaljanih propisa.

Najnoviji primjer dolazi iz Nizozemske, gdje je – prema izvještaju SBC News i reakciji EGBA-e – Europska komisija pozvana da preispita nizozemske restriktivne mjere zbog istog problema: neusklađenosti s pravilima EU tržišta i izostanka transparentnosti u zakonodavnom postupku.

EGBA je tada upozorila da “države članice ne mogu jednostrano uvoditi tehnička ograničenja bez notifikacije Bruxellesu, jer time riskiraju kršenje prava Unije i narušavanje tržišne jednakosti.”

Hrvatska bi se sada mogla naći u identičnoj situaciji – ali ovaj put isključivo zbog neodgovornosti vlastitih institucija.

Propusti u zakonodavstvu o igrama na sreću

Tek u drugom planu ostaje činjenica da se propust odnosi na izmjene Zakona o igrama na sreću i pripadajuće provedbene pravilnike, usvojene u travnju 2025. i objavljene u Narodnim novinama br. 72/2025, te dopunjene novim pravilnicima u listopadu 2025. (NN 129/2025).

Radi se, dakle, o propisima koji izravno određuju tko smije poslovati, pod kojim uvjetima i gdje. Ako takvi akti nisu prošli europsku kontrolu, postavlja se pitanje – kome ovakav netransparentan proces koristi?

Otvoreno pitanje odgovornosti

Sve dok hrvatska Vlada ne objasni zašto je preskočila zakonsku obvezu prema Europskoj uniji, slučaj ostaje otvoren kao ozbiljan udarac vjerodostojnosti hrvatskog zakonodavnog sustava i vladavine prava.", navode u prioćenju