ZAGREB - Kroz monetizaciju se zapravo rasprodaju HAC i ARZ kako bi se kratkoročno premostili dugovi i pobrali predizborni bodovi, ustvrdili su predstavnici triju prometnih sindikata i Hrvatskih cestovnih prijevoznika na konferenciji za novinare.
Ukupni dug za autoceste iznosi oko 30 milijardi kuna, a iduće godine na naplatu stiže 6,6 milijardi kuna. Sindikalci i poslodavci predlažu da se to financira prodajom dionica HAC-a i ARZ-a građanima ili da se dug reprogramira i pokrije dugoročnim kreditom.
Vlada je prošlog tjedna dala suglasnost za model monetizacije autocesta po kojem se one daju u koncesiju od 30 do 50 godina strateškom ulagaču, koji bi ih trebao održavati i naplaćivati cestarinu. Po procjeni konzultanata iz Erste banke i kuće Deloitte, na taj bi način Vlada utržila između 2,4 i 3,2 milijarde eura, a taj bi novac iskoristila za djelomično vraćanje dugova.
Dok je predsjednik Republike IvoJosipović nedavno ocijenio kako je to "potez iz nužde" zbog potrebe vraćanja dugova, predstavnici Bipartitnog socijalnog vijeća smatraju kako je to najgore moguće rješenje.
Autoceste su najveća investicija u povijesti Hrvatske i simbol nacionalnog ponosa, a kroz koncesiju na 50 godina zapravo ih se prodaje strancima, ustvrdio je predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata MijatStanić koji je uvjeren da u Hrvatskoj vlada plebiscitarno raspoloženje protiv monetizacije autocesta, pa budućem stožeru neće biti teško prikupiti dovoljno potpisa za raspisivanje referenduma.
Stanić očekuje da će eventualni koncesionar povećati cijene korištenja autocesta, smanjiti troškove i otpustiti dio radnika te tako ostvariti značajan profit, pa se pita zašto to ne bi učinila Hrvatska. "Ako treba povećati cijene, smanjiti plaće i podijeliti otkaze kako bi autoceste bile profitabilne, hajdemo to mi učiniti", poručio je.
Predsjednik HUP-ove udruge Hrvatski cestovni prijevoznici MarijanBanelli upozorio je kako će građani i nakon dolaska koncesionara nastaviti plaćati naknadu od 60 lipa po litri goriva, a novcem od koncesije neće se riješiti problem dugova.
On smatra da bi hrvatski građani željeli otkupiti dionice HAC-a i ARZ-a, čime bi se osigurala sredstva za otplatu dugova, a nacionalno blago ostalo bi u hrvatskim rukama.
Trebalo bi prodati do 25% dionica, kako bi država zadržala kontrolni paket, čime bi se spriječilo ponavljanje grešaka iz privatizacije Ine. Građani trenutno imaju 176 milijardi kuna štednje pa bi sigurno bilo dovoljno interesa za kupnju dionica, kaže Banelli.
