Hrvatsko-slovensko pitanje: Kompromis ili ucjena?

Slučajno ili ne, europski su se ministri vanjskih poslova o sinoćnjem dogovoru Pusić-Erjavec informirali od svoje hrvatske kolegice pa kao da su se time opredijelili za strane. A noć je, čini se, bila puno uspješnija za slovenskog šefa diplomacije - što on potvrđuje i konkretnijim izjavama od svoje kolegice s hrvatske strane.

"Mislim da nema vremena za arbitražu jer to moraju obje vlade potvrditi. Ljubljanska banka mora imati poravnanu bilancu", izjavio je slovenski ministar vanjskih poslova KarlErjavec.

Tzv. poravnavanjem duga Hrvatska će sebi kupiti put u EU. No, pitanje je hoće li obje strane biti jednako zadovoljne tim rješenjem.

"Bitno je da ni jedna strana ne bude prevarena", odgovorila je ministrica vanjskih i europskih poslova VesnaPusić.

Što to konkretno znači ministri bi trebali razjasniti sljedeće srijede u društvu financijskih strucnjaka Arhara i Rogića. No, da to neće biti povoljno rješenje za sve prvi je put dala naslutiti i Europska komisija.

"Dvije zemlje možda neće biti potpuno sretne rješenjem, ali će barem naći naprihvatljivije rješenje", kazao je PeterStano, glasnogovornik povjerenika za proširenje.

Ne samo zato sto Hrvatskoj ponestaje vremena, nego i zbog političke situacije u Sloveniji. Ipak, i Ljubljani je cilj da ratifikacija bude dovrsena tijekom veljače.

"Znate kakva je situacija u Sloveniji, znate da i ja odlazim iz koalicije i ta vlada više neće imati većinu u državnom zboru te će se nakon toga biti jako teško baviti pitanjem ratifikacije", dodao je Erjavec.

Komisija će i dalje pozurivati, ali neće dirigirati procesom ratifikacije, to je problem Slovenije i Hrvatske, i one ga moraju riješiti sto prije, poruka je Komisije, kako bi 1. srpnja slavili svi zajedno.

Ovisno s koje strane sabornice pitate. Za oporbenjake - slovenski je ultimatum ili dug Ljubljanske banke ili ratifikacija - klasično iznuđivanje.

"Netko ti uzme novce, neće ti vratiti i još traži da mu ti nadomjestiš troškove, pa to je strašno", smatra BoroGrubišić (HDSSB).

"Naravno da se radi o ucjeni - čini mi se da će hrvatska Vlada popustiti", mišljenje je laburista Nikole Vuljanić.

"I naravno Slovenija sada jest u poziciji, mogu otvoreno reći, da ucjenjuje Hrvatsku... Dovedeni smo pred svršeni čin", izjavio je HDZ-ovac GordanJandroković.

Iako pozdravljaju kompromis kažu 'on ne može biti odustajanje od državnog novca'. Vladajući uvjeravaju - to se neće dogoditi.

"Ne bih rekao... Ja mislim da će rješenje biti kompromisne naravi da će se moći karakterizirati kao pravedno za obje strane", stav je predsjednika RH IveJosipovića.

"Mislim da Hrvatska neće izvući deblji kraj i da Slovenija ne može pobjeći od odgovornosti. Iskreno ću reći, osobno, mislim da će naprosto to trajati duže...", kazao je predsjednik Odbora za europske integracije DanijelMondekar (SDP).

No, kako će se Hrvatska provesti ako se problem Ljubljanske banke bude riješavao prijebojem duga hrvatskim štedišama s dugovanjima nekih hrvatskih tvrtki Ljubljanskoj banci? Hrvatska potražuje 287 milijuna eura, s kamatama gotovo 700 milijuna. Slovenski veleposlanik u Hrvatskoj javno je tvrdio da različite postojeće i ugašene hrvatske tvrtke Ljubljanskoj banci duguju čak - milijardu i 37 milijuna eura. MiloradPupovac kaže kako bi takvo rješenje bilo definitivno gubitak i za državu i za štediše ljubljanske banke. Ali i upozorava.

"Ukoliko bi se ovo nastavilo, taj bi se gubitak samo umnažao i prerastao u opasnost da se pretvori u golemi gubitak, u enorman gubitak a to je pitanje članstva u Europskoj uniji i povijesnog zagađanja hrvatsko-slovenskih odnosa", smatra Pupovac.

Sloveniji ovo nije prvi put da micanje barikada sa Hrvatskog puta u EU naplaćuje. Neslužbeno, najpovoljniji način za slovensku stranu je da se konstantira kako nitko nikome više ništa nije dužan.