Predsjednik Zoran Milanović izazvao je prijepor s Austrijom nakon što je njihove najnovije mjere borbe protiv koronavirusa usporedio s fašizmom. Odmah nakon te izjave austrijska Vlada je hrvatskog veleposlanika pozvala na razgovor u Beču kako bi izrazili neslaganje s Milanovićevim stavom.
"Mislim, što je sljedeće? Stormtroopersi? Sturmabteilung na cestama? Gdje sad šute briselski birokrati? Ljudima braniti da izađu na ulicu? To je fašizam", izjavio je u ponedjeljak predsjednik Zoran Milanović nakon čega je krenula bura reakcija iz Austrije.
'Začuđujuće izjave koje najoštije odbacujemo'
Dok hrvatski veleposlanik u Austriji Daniel Glunčić nije želio otkriti što su mu Austrijanci rekli, austrijska je Vlada za RTL objasnila o čemu se radilo. "Veleposlaniku je jasno priopćeno da su izjave začuđujuće te ih se najoštrije odbacuje. Usporedba mjera protiv covid-19 pandemije i fašizma je neprihvatljiva. Odgovornost naše vlade je zaštititi ljude u Austriji. Vlada Republike Austrije tu odgovornost ispunjava", poručila je austrijska Vlada.
Do Milanovićeve izjave i usporedbe s fašizmom došlo je nakon što je Austrija od ovog tjedna uvela karantenu za necijepljene stanovnike. Ukratko, na većinu javnih mjesta mogu samo cijepljeni ili oni koji su preboljeli Covid i to uz covid potvrdu. Dok necijepljeni ne mogu niti u kafiće, restorane, frizerske salone, teretane i mnoga druga mjesta. Austrija je ovog tjedna, nakon Milanovićeve izjave, donijela i nove mjere koji će obuhvatiti i cijepljenje - ulaze u opću karantenu od najmanje 10, a najviše 20 dana, a uvode i obavezno cijepljenje protiv koronavirusa od veljače druge godine.
'Krivo je uspoređivati fašizam s ovim ograničenjima'
Povjesničar Tvrtko Jakovina s Filozofskog fakulteta u Zagrebu za Net.hr kaže kako su fašizam i njegova praksa neusporedivi s uvođenjem mjera u Austriji.
"Kao i sa prečestim neopravdanim usporedbama različitih zločina sa holokaustom, tako je nepotrebno i krivo uspoređivati različita ograničenja, ne ulazeći u njihovu kvalifikaciju, s fašizmom", kazao je Jakovina.
"I kod holokausta i kod fašizma, odnosno, naci-fašizma, riječ je o, barem za 20. stoljeće, nedosegnutom stupnju zločina, okrutnosti, izolacije, uništenja čitavih skupina, diskriminacije prema Slavenima i drugim skupinama, Romima i tako dalje. Svatko, naročito na europskom prostoru, bi trebao biti osjetljiv i obazriv u korištenju takvih termina", rekao nam je Jakovina u kratkom razgovoru.
'Židovi u NDH nisu imali izbor između života i smrti'
I kolumnist portala Net.hr, povjesničar Hrvoje Klasić ovog tjedna je, na temelju povijesnih činjenica, pisao zašto je potpuno pogrešno uspoređivati sadašnje uvođenje mjera protiv koronavirusa s holokaustom ili situacijom u mnogim državama Europe i svijeta tijekom Drugog svjetskog rata, a posebno se osvrnuo na to što je fašistički režim Ante Pavelića radio u Hrvatskoj.
"Diskriminacija Židova u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj počinje ubrzo po osnivanju ove fašističke i nacističke satelitske tvorevine. S nekoliko zakona ustaške vlasti su hrvatske građane židovske nacionalnosti proglasile rasno inferiornima, i kao takvima im zabranili (daljnje) onečišćavanje "arijske krvi i časti hrvatskog naroda". Zabranjen im je brak s Hrvaticama i Hrvatima, ali i "svako sudjelovanje u radu, organizacijama i ustanovama društvenog, omladinskog, športskog i kulturnog života…a napose u književnosti, novinarstvu, likovnoj i glazbenoj umjetnosti, urbanizmu, kazalištu i filmu". Svi Židovi stariji od 14 godina morali su u javnosti na lijevoj strani prsa nositi posebnu oznaku u obliku okrugle limene pločice žute boje s velikim crnim slovom 'Ž'", napisao je Klasić i dodao kako je to bio samo uvod u fizičku eliminaciju Židova, odnosno u genocid.
"Označeni Davidovim zvijezdama, izbačeni iz svojih domova, poniženi i opljačkani, Židovi, i to isključivo nevini civili bez obzira na dob i spol, stočnim su vagonima prevoženi u tzv. zbirališta, odnosno koncentracijske logore. U tim logorima zatočenici su obavljali različite vrste teških poslova, ali su nad njima istovremeno vršene i masovne likvidacije. Osim u ustaškim logorima u Jadovnom i Jasenovcu najviše hrvatskih i bosanskohercegovačkih Židovki i Židova ubijeno je u nacističkom logoru Auschwitzu", napisao je Klasić.
"I kad se sljedeći put krenete uspoređivati sa Židovima sjetite se da oni 1941., za razliku od vas danas, mogućnost izbora između života i smrti nisu imali", zaključio je u kolumni Klasić.
Iz ovih činjenica potpuno je jasno kako je brutalna fašistička praksa činjenja zločina, iseljavanja, obračunima s političkim protivnicima i ubojstvima potpuno nespojiva s uvođenjem epidemioloških mjera za zaštitu zdravlja građana u doba najgore pandemije koju je svijet vidio u proteklih 100 godina i borbe protiv virusa koji je u svijetu dosad odnio više od 5 milijuna, a u Hrvatskoj više od 10 tisuća, života.