Hrvatska je 22. veljače građanima ponudila prve hrvatske narodne obveznice po minimalnom iznosu od 500 eura. Dospijeće obveznice je 2025. godine, a prvi krug upisa za građane traje do 1. ožujka, nakon čega se 3. ožujka otvara drugi krug, namijenjen institucionalnim investitorima, koji će trajati samo taj dan. Država izdanjem obveznica planira prikupiti milijardu eura.
Ostavimo li na trenutak po strani činjenicu da medijalna plaća u Hrvatskoj iznosi oko 900 eura i da je ovo prije svega prilika za one koji imaju viška novca, otvara se pitanje zbog čega bi se netko odlučio na takvu vrstu ulaganja, kakvu korist od toga ima država, ali i kakvi su prinosi od obveznica u Hrvatskoj kada se usporede s drugim zemljama u Europi, a i šire?
Ponuda obveznica građanima uobičajena je praksa u svim razvijenim zemljama. Hrvati do sada nisu imali priliku vidjeti kako ova vrsta ulaganja izgleda u praksi, a tradicionalno vole ulagati u nekretnine ili oročiti štednju u banci. Izdavanjem narodnih obveznica država je, međutim, odlučila 'pokrenuti' upravo one koji u bankama drže neiskorišten ušteđeni potencijal u ukupnom iznosu od nevjerojatnih 35 milijardi eura, a možda pridobiti i tvrdoglave zagovornike 'štednje u čarapama'.
Međutim, isplati li se uložiti u narodne obveznice?
Trenutno se na pasivne kamate u banci u prosjeku dobiva 0,28 posto dok godišnja kamata na narodne obveznice iznosi 3,25 posto. Osim ove očigledne razlike koja ide u prilog narodnim obveznicama, dodatna leži u činjenici da je - za razliku od prihoda na kamate na bankovnom računu koji je oporeziv po stopi od 10 posto plus prirez - prihod od kamate na državne obveznice neoporeziv.
Postoji li rizik?
Rizik ulaganja u narodne obveznice svakako je niži od rizika ulaganja u dionice pa čak i nekretnine, a svodi se na rizik od inflcije i nelikvidnost. Iako inflacija trenutno pokazuje tendenciju pada, ona može biti veća od prinosa do dospijeća obveznica. Kako je obveznice potrebno držati do dospijeća - odnosno, država neće oporezovati kapitalni prinos ako se obveznice drže do dospijeća - građani koji ih namjeravaju prodavati na sekundarnom tržištu, riskiraju gubitak nominalnog iznosa.
"Kretanja inflacijskih stopa i prinosa u ovoj godini nadmašuju mogući prinos koji će biti na samom dužničkom papiru. S druge strane, ja ću osobno reći da smatramo da ćemo iduće godine u Hrvatskoj i na razini EU-a biti svjedoci daljnjeg snižavanja inflacijskih pritisaka. U konačnici, tko se stvarno odluči da upiše vrijednosni papir i drži ga dvije godine, moguće da mu matematika omogući da ostvari efektivno neki mali prinos ili manji gubitak", kazao je povodom izdavanja narodnih obveznica za N1 financijski analitičar Hrvoje Japunčić.
Treba voditi računa i o troškovima u vezi s upisom i uplatom obveznica, kao što su ovjera punomoći, pribava dokumentacije, uobičajeni trošak naknade za usluge prijenosa novčanih sredstava između dvije platnoprometne insitucije sukladno važećim tarifama za takve usluge.
Edukativan politički potez
Kako su građani u prva tri dana upisali 580 milijuna državnih obveznica, otvorilo se pitanje hoće li se država odlučiti ponuditi više obveznica već u ovom krugu izdanja. Potpredsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić za N1 je kazao kako je uvjeren da do toga neće doći jer bi u pitanju bio udar na banke.
"S milijardom se možeš zaigrati, ali kada bi se izdalo deset milijardi eura državnih obveznica za građane, to bi automatski značilo da banke idu u dizanje pasive i aktivne kamatne stope i u konačnici bi za potrošače sve bilo skuplje", izjavio je Hajdaš Dončić.
Izdanje narodne obveznice od ukupno milijardu eura komentirao je i ekonomski analitičar Željko Lovrinčević, koji je kazao da to neće izazvati poremećaje na tržištu jer je riječ o 'tek 2,5 posto raspoložive ukupne svote raspoloživog novca'.
"Možda je ministar trebao biti hrabriji i ponuditi i veći iznos od milijardu eura, ali razumijem da je ova obveznica više edukativna. Svakako je dobar početak da se počne razmišljati o drukčijoj strukturi javnog duga, o tome da se okrenemo financiranju iz domaćih izvora, pa da taj dohodak ostane u Hrvatskoj", kazao je Lovrinčević dodajući da je ovo dobra alternativna 'ulaganju u beton', odnosno u nekretnine.
Ekonomist Ljubo Jurčić, koji i sam namjerava uložiti novac u narodne obveznice, početkom veljače je u izjavi za radio Slobodna Europa komentirao da se država odlučila za kamatu na obveznice od tri posto i više, iako je na slobodnom tržištu mogla dobiti kredit jeftinije, uz kamatu od 1 posto.
"Očito je da je situacija u državnom proračunu dobra. Ne zato što raste gospodarstvo, nego zato što su za 10 do 15 posto porasle cijene, pa time i porezna baza. I sada imaju ekstra prihod iz kojeg mogu platiti ekstra veću kamatu. I odluka je vjerojatno politička - malo se ide prema narodu", pojasnio je Jurčić, ali je napomenuo i zanimljiv detalj: "Oporba bi mogla reći da ove narodne obveznice omogućuju onima koji su bogati da postanu još bogatiji. Država će plaćati veću kamatu, ta kamata će se financirati iz državnog proračuna, u koji uplaćuju i siromašni i bogati."
A kako Hrvatska, s 3,25 posto kamata prinosa na dvogodišnje narodne obveznice stoji kada se usporedi s drugim državama u svijetu, pokazuje zanimljiva Bloombergova infografika.
Najniže kamate u Švicarskoj, najviše u Šri Lanki
Najnižu kamatu prinosa na 'narodne obveznice' nudi Švicarska - svega 1,1 posto, a najvišu Šri Lanka - čak 32,9 posto.
Sa svojih 3,25 posto, Hrvatska se u Europi smjestila u gornju polovicu ljestvice 25 zemalja pa tako, primjerice, na obveznice nudi veću kamatu od Bugarske (1,1 posto), Švedske (2,8 posto), Nizozemske, Portugala, Irske, Austrije, Belgije i Njemačke (2,9 posto), ali i Latvije, Francuske, Finske, Danske (3 posto) i Španjolske (3,1 posto).
Izdašnije kamate na obveznice, u odnosu na Hrvatsku, nude Slovačka, Grčka, Italija i Velika Britanija (od 3,3 do 3,9 posto), Češka (5,7 posto), Poljska (6,2 posto), Rumunjska (6,6 posto) te Island (7,9 posto), Rusija (9,9 posto) i Turska (10,4 posto).
Od ostalih zemalja svijeta, zanimljivo je da veće kamate na obveznice, osim Šri Lanke, imaju Brazil (12,6 posto), Kenija (11,7 posto), Uganda (11,5 posto) i Kolumbija (11,5 posto), dok su kamate na obveznice u SAD-u 4,7 posto, u Indiji 7,4 posto, a u Čileu 8,2 posto.
Najniže kamate na obveznice - uz već spomenutu Švicarsku - imaju Tajland (2,1 posto) i Kina (2,5 posto).
