U Hrvatskoj se nastavlja sunčano i vruće vrijeme. Na Jadranu u noći i ujutro te ponovno navečer slaba i umjerena, podno Velebita mjestimice na udare i jaka bura, a sredinom dana i poslijepodne sjeverozapadnjak i jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura od 14 do 19, na Jadranu uglavnom između 22 i 27 °C. Najviša dnevna u većini krajeva od 30 do 35 °C.
Upozorenja na toplinske valove na snazi su i dalje, a za obalu je upozorenje na snazi sve do utorka, dok je na kopnu žuto upozorenje u ponedjeljak. HRT javlja kako će pod stabilnim utjecajem anticiklone vrućina i sutra i u ponedjeljak jačati. Uz nove prodore hladnijeg zraka sa sjevera, najprije u utorak, zatim još izraženije u četvrtak, bit će promjenjivo i manje stabilno, sve češće uz mjestimičnu kišu ili pljuskove i grmljavinu.
U drugom dijelu tjedna uz sjeverni vjetar trebalo bi napokon osvježiti, a i na moru bi vrućina trebala popustiti, s prodorom hladnijeg i nestabilnijeg zraka sa sjevera koji će biti praćen burom i za sada vrlo upitnim količinama kiše.
Ekstremno topao lipanj
Državni hidrometeorološki zavod navodi kako je lipanj bio na području cijele Hrvatske 3-4.3 Celzijeva stupnja topliji od prosjeka.
"Temperaturne prilike u lipnju 2022. bile su ekstremno tople na čitavom teritoriju s temperaturama koje su bile 3-4.3°C više od prosjeka za razdoblje 1981.-2010.“, stoji u izvješću. Prema anomalijama srednje temperature zraka u odnosu na prosjek, na meteorološkim postajama Zadar, Lastovo, Ploče i Slavonski Brod ovogodišnji lipanj je bio najtopliji od kada se provode mjerenja.
Na 20 glavnih meteoroloških postaja DHMZ-a lipanj 2022. bio je drugi najtopliji od 1961. godine, dok je na ostalim postajama bio među 4 najtoplija. Pored visokih temperatura, u lipnju su na području sjevernog Jadrana i Gorskog kotara prevladavale i sušne prilike.
Na postaji Zavižan temperature su krajem mjeseca bile za 10 °C više od prosjeka koji iznosi 10.5 °C. I na ostalim postajama su četiri posljednja dana lipnja bila za 4.4 °C do 10.6 °C toplija od lipanjskog prosjeka. Lipanjski toplinski val u Hrvatskoj trajao je 4 dana i nastavio se početkom srpnja, a Državni hidrometeorološki zavod redovito je izdavao upozorenja na potencijalnu opasnost od toplinskog vala.
Sve češća pojava vrućih dana
Prema učestalosti pojavljivanja dana s meteorološkim uvjetima za upozorenja na toplinske valove prema izmjerenim podacima minimalne i maksimalne temperature zraka tijekom razdoblja 1991.-2021., prosječan broj takvih uvjeta u ljetnih mjesecima kreće se od 5 do 6 dana u osječkoj i karlovačkoj regiji, zatim oko 9 dana u zagrebačkoj i gospićkoj regiji te od 15 do 18 dana u jadranskim regijama. Najnepovoljniji meteorološki uvjeti bili su 2012. godine kada je na području Jadrana tijekom ljeta bilo preko 35 dana s uvjetima za upozorenja na toplinski val, a u kninskoj regiji čak 47 dana.
U Hrvatskoj je uočen značajan pozitivan trend svih toplih indeksa ekstrema. Trend broja vrućih dana tijekom ljetnih mjeseci u kontinentalnoj Hrvatskoj iznosi do 5 dana na 10 godina, navodi se u analizi, a na Jadranu je trend povećanja broja takvih dana veći od 5 dana na 10 godina, ali je uočen i porast njihovog broja u proljeće i jesen. S obzirom na izražene trendove opažene u sadašnjoj klimi i projekcije zatopljenja u budućoj klimi, možemo očekivati češću pojavu vrućih dana i toplinskih valova i posljedično negativne utjecaje na zdravlje ljudi, posebno ugroženih skupina, povećanu potrošnju električne energije za hlađenje, nedostatak vode i povećanu opasnost od požara.
